OTVARANJE AMBULANTE I SAVJETOVALIŠTA ZA SENILNU I PRESENILNU DOB

1. juna 2009. godine u sastavu Klinike za psihijatriju otvorena je  Ambulanta i Savjetovalište za senilnu i presenilnu dob. Ambulanta je smještena  u Specijalističkoj psihijatrijskoj ambulanti u   Poliklinici i u početku  će raditi dvokratno, ponedeljkom od 12.00 do 14.00  i od 17.00 do 19.00 časova.
Pored medikamentoznog liječenja za oboljele, u Ambulanti i Savjetovalištu će se vršiti psihoedukativni rad  i   pružanje psihosocijalne podrške članovima porodice osoba koje imaju mentalne poremećaje koji nastaju zbog bolesti mozga, ozljede ili drugog oštećenja koji uzrokuje moždanu disfunkciju.
Iako je spektar psihopatoloških manifestacija stanja širok, bitna obilježja ovih poremećaja su poremećaji kognitivnih funkcija (kao što su pamćenje, inteligencija, učenje), poremećaji svijesti, pažnje, percepcije, emocija i ponašanja.
Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično hroničnog ili progresivnog toka, u kojem postoji višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija. Uzrokuje znatan pad u intelektualnom funkcionisanju te obično narušava svakodnevne životne aktivnosti i kvalitetu življenja. Brzina propadanja ličnosti u velikoj mjeri zavisi o sociokulturnom okruženju i podršci.
Jedna od čestih demencija je demencija u Alzheimerovoj bolesti.
Alzheimerova bolest je progresivno neurodegenerativno oboljenje sa teškim posljedicama u kognitivnom, bihejvioralnom, emocionalnom i socijalnom funkcionisanju osobe u porodici i društvu. Donosi višestruke emocionalne i fizičke probleme kako za oboljelu osobu tako i njenu porodicu. Predstavlja kortikalni tip demencije. Ovu bolest karakteriše  progresivan gubitak  holinergičkih neurona, što za posljedicu ima progresivno smanjenje nivoa acetilholina i progresivno pogoršanje aktivnosti u            dnevnom životu, ponašanju i kognitivnim funkcijama. Starost je najznačajniji faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti.
Broj bolesnika proporcionalno raste sa starošću, te se danas smatra da je to najčešća bolest starijih ljudi. Statistički podaci o trenutačnom broju oboljelih u svijetu razlikuju se od izvora do izvora (1-3% ukupnog broja stanovnika), no svi se slažu da je to bolest današnjice i da broj oboljelih iz godine u godinu progresivno raste. Smatra se da danas oko 26 miliona ljudi u svijetu boluje od ove bolesti sa pretpostavkom da će ih biti 106 miliona 2050 godine. Danas se Alzheimerova bolest smatra  tihom, neprimjetnom epidemijom ili tempiranom bombom savremenog svijeta.
Sa starenjem populacije, naročito u industrijalizovanim regionima, očekuje se ubrzani porast ove bolesti u narednih 20 godina. Kako godine napreduju, porast incidence je brži i udvostručuje se na svakih pet godina.