News

Dnevna hematološka bolnica otvorena je za pacijente nakon proširenja i renoviranja prostora u Centralnom medicinskom bloku Kliničkog centra Banjaluka. Dodatnih 8 kreveta smješteno je u novoj jedinici, a kompletan prostor Dnevne bolnice za hematološke pacijente Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka prilagođen je potrebama pacijenata koji svakodnevno dolaze na terapiju u Klinički centar Banjaluka kako bi im bili obezbjeđeni što bolji uslovi liječenja i boravka u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj. „Klinika za unutrašnje bolesti je klinika na kojoj se godišnje liječi najviše pacijenata, a više od 53 % pacijenata su pacijenti Odjeljenja za hematologiju. Naš zadatak je da im, pored adekvatne i pravovremene medicinske njege i terapije obezbijedimo što bolje uslove liječenja i boravka u Dnevnoj bolnici,“ rekla je dr Jadranka Mirjanić, načelnik Odjeljenja hematologije Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka. Više od 4000 hematoloških pacijenta godišnje liječi se u Kliničkom centru Banjaluka, od kojih 1500 prima terapiju u Dnevnoj hematološkoj bolnici, a zbog vraćanja bolesti stvarna fluktuacija pacijenata procjenjuje se na oko 15 000 ljudi godišnje. „Dodatnih 8 kreveta za pacijente koji ovdje primaju terapiju će u velikoj mjeri olakšati rad našim ljekarima i ostalom medicinskom osoblju, a pacijentima koji svakodnevno dolaze u Klinički centar Banjaluka na terapiju citostaticima boravak ovdje učiniti bar malo ugodnijim. Kako bismo dodatno unaprijedili tretman onkoloških i hematoloških pacijenata, svi citostatici će se rastvarati u Zavodu za medicinsko snadbdijevanje – Apoteci Kliničkog centra Banjaluka, umjesto po odjeljenjima i klinikama, kako je to rađeno do sada. Na taj način će medicinske sestre i tehničari, koji su do sada rastvarali citostatike, imati više vremena da se posvete pacijentima i da odgovore na njihove potrebe, a mi ćemo imati bolju kontrolu nad potrošnjom citostatika“, rekao je dr Duško Račić, generalni direktor Kliničkog centra Banjaluka. Proširenje Dnevne bolnice za hematološke pacijente Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka je nastavak aktivnosti rukovodstva i svih zaposlenih u Kliničkom centru Banjaluka na obezbjeđenju najboljih mogućih uslova za najkvalitetnije liječenje pacijenata u najvećoj i najznačajnijoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj.

U januaru ove godine navršilo se punih pet godina od uvođenja metoda prenatalne citogenetičke dijagnostike u Kliničkom centru Banja Luka. Aktivnosti na uvođenju metoda prenatalne citogenetičke dijagnostike, kontinuirano  su se odvijajale od kraja osamdesetih godina (izuzimajući ratni period) sve do 2009.godine. Ove metode se odnose na kariotipizaciju ploda iz plodove vode, uzete postupkom amniocenteze. Rad Odjeljenja u novom prostoru, počeo je 19. januara 2009.godine. Prvi uzorci plodove vode su primljeni 27. januara iste godine i metode prenatalne dijagnostike za određivanje kariotipa ploda su ušle u praktičnu primjenu. Laboratorija je nastavila da pruža usluge  kariotipizacije ploda samostalno, tek nakon četvoromjesečne saradnje sa Zavodom za prenatalnu i postnatalnu dijagnostiku u Postojni. Uzorci plodove  vode za kariotipizaciju ploda se uzimaju u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banja Luka. Za rad Odjeljenja je bilo važno i formiranje genetičkog savjetovališta 2010. godine, pri Klinici za dječije bolesti Kliničkog centra Banja Luka gdje se postavljaju indikacije za citogenetičke analize. Takođe, značajno je bilo uvođenje biohemijskog skrininga trudnica mlađih od 35 godina u cilju otkrivanja Daunovog sindroma i drugih trizomija hromozoma. Ovaj skrining se obavlja u Odjeljenju za medicinsku biohemiju Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Banja Luka. Od januara 2009. do kraja januara 2014. godine, primljeno je preko 4000 uzoraka plodove vode, iz kojih je urađena analiza kariotipa ploda. Od 2009. – 2011.godine, broj primljenih uzoraka plodove vode, imao je tendenciju porasta. U 2012. i 2013.godini, taj broj je ustaljen na oko 1000 analiza godišnje. Takođe se uradi i preko 300 analiza kariotipa iz limfocita periferne krvi godišnje. Analizom plodove vode, otkriveno je 49 slučajeva numeričkih aberacija hromozoma. Većina od njih su trizomije, koje imaju za posljedicu rađanje djeteta sa brojnim malformacijama i poremećajima psihomotornog razvoja.  Daunov sindrom je otkriven u najvećem broju slučajeva, tj. u 31 slučaju. Osim toga, otkriveno je oko 30 slučajeva strukturnih aberacija hromozoma, od kojih jedna trećina utvrđenih, u slučaju rađanja, nosi rizik za abnormalan razvoj djeteta. Otkriveno je još nekoliko drugih, rijetkih  hromozomskih aberacija. U 74 slučaja je otkrivena inverzija hromozoma 9, koja se smatra normalnom hromozomskom varijantom, a otkriveno je i oko 40 slučajeva drugih hromozomskih varijanti, koje nemaju posljedica po razvoj ploda, a koje su bile naslijeđene od roditelja. Otkrivanje hromozomskih aberacija u plodovoj vodi ima ogroman značaj u prevenciji rađanja djece sa teškim anomalijama i poremećajima u psihomotornom razvoju.

U toku 2012. godine uvedena je i metoda za određivanje kariotipa iz kostne srži kod leukemija, tako da je i ova dijagnostika je ušla u praktičnu primjenu. Odjeljenje pruža usluge za veći dio područja Republike Srpske, obzirom da je ovo jedina laboratorija ove vrste u našem regionu. Odjeljenje za medicinsku genetiku je jedno od tri odjeljenja u okviru Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Banja Luka. Načelnik Zavoda je mr Sanja Avram, specijalista medicinske biohemije, a šef Odjeljenja medicinske genetike je Radmila Malešević, diplomirani molekularni biolog, specijalista medicinske   genetike. Zahvaljujući razvoju molekularne biologije, medicinska genetika je doživjela svoj veliki napredak, koji se ogleda u primjeni molekularno – citogenetičkih (FISH) i molekularno – genetičkih metoda (PCR) u dijagnostici i prevenciji mnogih oboljenja. U novije vrijeme je moguća primjena ovih metoda u dijagnostici mikrorearanžmana hromozoma (delecioni i duplikacioni sindromi), zatim u dijagnostici brojnih monogenskih oboljenja i dijagnostici steriliteta. Takođe, ove metode imaju široku primjenu u dijagnostici leukemija i drugih onkoloških oboljenja, kao što su karcinom dojke i debelog crijeva. Da bi došlo do njihove praktične primjene, neophodna je nabavka opreme i edukacija postojećih, a takođe i prijem i edukacija novih kadrova u Odjeljenju medicinske genetike.

Klinički centar Banjaluka posjetio je Aladin Bašić iz Prijedora kome je 11. oktobra 2012. godine transplantirano srce u AKH ( Univerzitetskoj klinici) u Beču.  Zahvaljujući saradnji uvaženog prof. dr Andreasa Cukermana, svjetskog lidera u transplantaciji srca i dr Borisa Goronje, AKH je postala referentna ustanova za slanje naših pacijenata za transplantaciju srca.
“ Skoro je prošlo dvije godine kako mi je transplantirano srce zahvaljujući prof. dr Andreasu Cukermanu i dobrim ljudima, ljekarima u Kliničkom centru Banjaluka. Sada kada je sve prošlo više cijenim život i sitnice koje život znače. Kada god sam u prilici vrlo rado dođem u Klinički centar Banjaluka i iskoristim priliku da se zahvalim svima koji su dali sve od sebe da danas živim normalan život i uvijek se bojim da ću nekoga izostaviti. Još jednom veliko hvala dr Bajiću, dr Đukiću, dr Andreasu Cukermanu, dr Borisu Goronji, te kompletnom timu Klinike za dječije bolesti, i svim ljudima dobre volje koji su učnili sve da dobijem novo srce”  ,rekao je Aladin Bašić.
“Uvijek je lijepo kada se vidimo sa pacijentima koji su imali teške zdravstvene probleme kada ti problemi nestanu i kada se urade sve terapijske procedure u ovom slučaju to je transplantacija srca. Naš pacijent Aladin Bašić je došao sa teškom insuficijencijom srca, ali zahvaljujući saradnji Kliničkog centra Banjaluka sa našim prijateljem prof. dr Andreasom Cukermanom iz AKH u Beču naš pacijent danas živi sasvim jedan normalan život. “ rekao je dr Boris Goronja.

Perkutana drenaža apscesa pod kontrolom ultrazvuka i fluoroskopije, procedura koja pripada grupi nevaskularni interventnih radioloških procedura, je po prvi put urađena u Zavodu za radiologiju Kliničkog centra Banjaluka. Pacijent na kome je urađena prva intervencija imao je lokalizovanu kolekciju gnoja (apsces) u lijevom režnju jetre. Perkutana drenaža apscesa podrazumijeva mali ubod igle u kožu preko koga se uvodi drenažni kateter u apsces ili bilo kakvu drugu patološku tečnu kolekciju pod kontrolom radiološkog modaliteta. Cilj ove intervencije je obezbijediti kontinuiranu drenažu tečne kolekcije gnoja i time izbjeći hirurški zahvat, čime se značajno smanjuje rizik za pacijenta. Ne manje važan cilj procedure je uzimanje odgovarajućeg uzorka patološke tečnosti za mikrobiološku i citološku analizu kako bi se odredio najbolji dalji antibiotski tretman za pacijenta. Intervencija koja je rađena u lokalnoj anesteziji je trajala pola sata i protekla je bez komplikacija. Pacijent je postproceduralno zbrinut i praćen u Klinici za opštu i abdominalnu hirurgiju pod nadzorom doc. dr Milana Simatovića i nakon 24 sata otpušten kući u dobrom opštem stanju. Perkutana drenaža apscesa, najsavremenija interventna radiološka procedura za dijagnostički i terapijski tretman patoloških tečnih kolekcije , od sada će se izvoditi kao standardna procedura u Zavodu za radiologiju Kliničkog centra Banjaluka. Ovom procedurom se značajno smanjuje rizik za pacijenta jer se radi u lokalnoj anesteziji jednim malim ubodom igle u kožu, intervencija je bezbolna, a pacijent sutradan ide kući. Značajno su smanjeni troškovi liječenja pacijenata, kao i vrijeme boravka pacijenata u bolnici. Intervenciju je uradila interventni radiolog dr Vanja Soprenić specijalista, uz pomoć radiološkog tehničara Miće Šarića, medicinske sestre Ljubice Latinović, PACS administratora Nebojše Vulina i načelnika Zavoda za radiologiju Kliničkog centra Banjaluka mr. dr Saše Vujnovića.