News

On December 13th, 2012, from 2 p.m. to 3 p.m., friends from the Rotary Club Gloria Banja Luka visited the Paediatric Clinic of the Clinical Centre Banja Luka. The purpose of their visit to the Paediatric Clinic, more precisely to the Department of Haemato-Oncology was giving the gifts to our youngest patients on the occasion of the upcoming holidays. In fact, members of the Rotary Club Gloria Banja Luka delivered a donation (school accessories, books, didactic and educational materials) and handed out gifts to our youngest patients. This is a very nice way to make hospital stay of our children more pleasant, a wonderful opportunity for them to forget about their everyday lives even for a moment and to be engaged in play again. An atmosphere during the visit was cheerful. Our youngest patients showed their drawings to our guests, recited poems and we also had an opportunity to see a magic trick.

Danas,  7. decembra 2012. godine u periodu od 11.00 do 15.00 časova u Amfiteatru Kliničkog centra Banja Luka (objekat Maternitea na Paprikovcu) održaće se Okrugli sto na temu Rana rehabilitacija – bolja klinička praksa.

Sa kolegama iz eminientnih zdravstvenih institucija koje se bave pitanjem rane rehabilitacije iz Republike Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH te sa  predstavnicima  Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, razmatraćemo mnoga pitanja koja se odnose na ovu veoma važnu oblast medicine. 

Imaćemo čast da, između ostalih  ugostimo i prof. dr sc. med. Milicu Lazović, dr Mirka Grajića  i  prim. dr Olgu Nikolić, istaknute eksperte iz ove oblasti.

Ujedno će naša Služba kliničke rehabilitacije proslaviti dvogodišnjicu svog postojanja.

Rapidno rastuća incidencija bolesti visokog rizika mortaliteta, prije svega akutnog infarkta miokarda, moždanog udara, hroničnih plućnih oboljenja (prije svega HOBP) te teške traume koje se odnose i na stariju životnu dob i na kompleksne traume (svakodnevni saobraćajni udesi), akutna bolesna stanja prouzrokovana metaboličkim poremećajima (dijabetes, giht) te onkoloških oboljenja, doveli su do velikog opterećenja budžeta za zdravstvo diljem svijeta.

Zdravstveni sistemi širom svijeta su se, zbog navedenih razloga, fokusirali na ranu kliničku rehabilitaciju kao jednu od okosnica tekućih reformi sistema zdravstvene zaštite.

Uključivanje troškova rane kliničke rehabilitacije u DTS i DRG (bodovanje kliničkih usluga, na osnovu kojeg dobijamo finansijska sredstva) će biti jedna od tema koja će se razmatrati na Okruglom stolu.

Zahvaljujući brzom razvoju medicinskih dijagnostičko terapijskih mogućnosti preživljavanje nakon teških bolesti i traume se značajno poboljšalo, ali je na žalost praćeno akutnom ili trajnom funkcionalnom onesposobljenošću koja ima za posljedicu česte rehospitalizacije, produženu dužinu bolovanja, smanjenu radnu sposobnost , nemogućnost postizanja funkcionalne samostalnosti, koja uveliko utiče na kvalitet života te do značajnog povećanja troškova, kako za pojedinca, tako i za zajednicu u cjelini.

Osnovni ciljevi rane rehabilitacije uključuju  prevenciju komplikacija i imobilnosti (koje se odnose na kardiorespiratorni, lokomotorni, neurološki i druge sisteme) zato što je većina teških akutnih kliničkih stanja praćena imobilnošću (vezanošću pacijenta za krevet) te saniranje posljedica takvih stanja u skladu sa medicinom zasnovanom na dokazima.

Savremeni koncept sveobuhvatne rehabilitacije podrazumijeva ranu medicinsku rehabilitaciju kao zakonski obaveznu komponentu liječenja pacijenata koja počinje od momenta razbolijevanja – povređivanja, odnosno prijema na akutno kliničko liječenje i  nastavak rehabilitacije koja se provodi do postizanja mogućeg optimalnog fizičkog i psihičkog oporavka i reintegracije u aktivnosti svakodnevnog života.

Akutni rehabilitacioni tretman u sklopu kliničkih puteva provodi se u bolesničkim sobama gdje se i primjenjuju fizikalni terapijski modaliteti i testiranja u klinikama na kojima se pacijent liječi.

Međutim, prema savremenim smjernicama i obligacijama, za liječenje pacijenata sa visokim rizikom mortaliteta neophodno je izdvajanje bolničkih kreveta za provođenje rane rehabilitacije u uslovima intenzivne i poluintenzivne medicine. To će biti jedna od tema koja će se diksutovati na okruglom stolu.

Zato je osoblje Službe za kliničku rehabilitaciju (dva fizijatra-specijalista, dva ljekara na specijalizaciji, dva ljekara –sekundarca, 26 fizioterapeuta) prisutno u cijelom Kliničkom centru Banja Luka – pored pacijenta koji je doživio moždani udar, srčani udar, pacijentice koja je operisala dojku, amputirca, kvadriplegičara,…….., te sa porodicama naših pacijenata.

Primjera radi, u svijetu su usvojeni klinički programi odvikavanja od pušenja (jednog od vodećih uzroka srčanih, moždanih i plućnih oboljenja), a sa njima se započinje u inicijalnoj fazi akutnog liječenja (npr. nakon srčanog udara). Planiramo da u dogledno vrijeme krenemo i sa tim aktivnostima, jer nije dovoljno pacijentu reći da od danas nema pušenja, jer je to dodatni stres na njegovo već teško zdravstveno stanje.
 
Zbog poboljšanja kvaliteta liječenja kliničkih pacijenata te zbog neophodnosti multidisciplinarnog pristupa potrebno je usaglasiti protokole rehabilitacionog tretmana jer će nas to u konačnici dovesti do certifikacije i akreditacije ustanove.

Paralelno sa nabavkom nove opreme tokom 2010.  godine (koja je uključivala novi endoskopski stub, pumpu i šejver), namijenjene  prvenstveno za artroskopske operacije koljena, u Klinici za ortopediju stvorili su se uslovi za uvođenje novih operativnih tehnika u liječenju oboljenja i povreda ramena.

Naime, tokom posljednjih petnaestak  godina stavovi u pogledu pogledu liječenja patologije ramena su se, od tradicionalnog pristupa koji podrazumjeva otvaranje zgloba ramena sa svim prednostima ali i značajnim komplikacija koje proizlaze iz toga, postepeno usmjeravali ka artroskopski asistiranim operacijama bez otvaranja zgloba uz korištenje kamere i specijalinih instrumenata prilagođenih za rad u malom prostoru.

Desila se identična situacija kao sa pristupom liječenju povreda i oboljenja koljena osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka.

Ljekari Klinike za ortopediju uz podrsku Načelnika i Uprave su krenuli u ostavarivanje tog Projekta. Edukacija našeg osoblja je u početku bila  zasnovana na saradnju sa kolegama iz Slovenije,  tačnije dr Borisom Poberajem iz poznate Ortopedske bolnice Valdoltra  što je rezultiralo odlaskom i boravkom jednog našeg ljekara kod njih.

Nakon toga uslijedili se više usko- stručno specijalizovani kursevi na kadaverima u Ljubljani i Minhenu. Kroz proces učenja i razmjene iskustva sa kolegama iz okruženja začela se, na naše veliko zadovoljstvo, saradnja sa dr Mladenom Miškulinom iz Bolnice Sveti duh iz Zagreba. Doktor Miškulin, sa kojim Klinički centar Banja Luka ima i potpisan Ugovor o saradnji, je jedan najpoznatijih hrvatskih ortopeda koji se bavi artroskopijom ramena.

Do sada smo u Klinici uspješno operisali 12 pacijenata. Prvih 10 pacijenata smo operisali uz podršku dr Miškulina,  a posljednje 2 operacije su ljekari Klinike za ortopediju izveli samostalno. Boravak pacijenta u bolnici iznosi samo 2 dana.Uz podršku kolega iz Službe za akutnu kliničku rehabilitaciju uspostavljen je sistem testiranja i praćenja pacijenata kako preoperativno,  tako i tokom rehabilitacije,  tako da ćemo uskoro moći na stručnim kongresima u našem okruženju, prezentovati naše podatke i iskustvo.

Uvođenje novih operativnih tehnika ne bi bilo moguće izvesti bez podrške ljekara iz Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje koji su nas sve vrijeme pratili takoreći u hodu,  primjenjujući sve novine i specifičnosti anestezije za ovu vrstu hirurgije.
Opredjeljenje da struku i napredak struke stavimo na prvo mjesto dovelo je do usvajanja niza novih složenih hirurških procedura u hirurškim klinikama Kliničkog centra Banja Luka. Za dalji razvoj svake od hirurških klinika napravljeni su strateški planovi razvoja za 2013. godinu i ukoliko nastavimo ovim tempom u idućoj godini možemo očekivati još sjajnih uspjeha i rezultata. Uvođenje ove procedure, pri čemu pacijent boravi  samo dva dana u bolnici će sigurno dovesti do smanjenja troškova liječenja  te obezbijediti bržu rehabilitaciju pacijenta odnosno  povratak  svakodnevnim aktivnostima.
 
 

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv Hronične opstruktivne bolesti pluća – HOBP, Klinički centar Banja Luka, GlaxoSmithKline BiH i Udruženje pulmologa Republike Srpske pozvali su  sve građane na javnu spirometriju (mjerenje plućne funkcije). 

Danas će naši ljekari, specijalisti pulmologije u prostorijama Muzičkog paviljona u parku Petar Kočić od 10.00 do 14.00 časova svim zainteresovanim građanima izmjeriti plućnu funkciju, te dati odgovarajući savjet u skladu sa nalazom spirometrije.

Spirometrija je jednostavna i bezbolna metoda koja mjeri količinu vazduha koju pojedinac može izdahnuti, kao i vreme potrebno za izdah. Smjernice za liječenje HOBP-a preporučuju da osobe s rizikom razvoja HOBP-a treba jednom godišnje da urade spirometrijsko ispitivanje.

Hronična opstruktivna bolest pluća – HOBP je progresivna bolest koju karakteriše ograničen protok vazduha kroz disajne puteve.  Širom svijeta HOBP usmrćuje milione ljudi, dok samo u Evropi od HOPB godišnje umire oko  200.000 do 300.000 ljudi.  Uprkos tim alarmantnim podacima HOBP je nedovoljno dijagnosticirana i liječena bolest, kod koje rane, početne  faze najčešće nisu prepoznate.

Od 25% do 50% bolesnika s klinički prisutnom bolešću nisu svjesni svoje bolesti u čemu prednjače bolesnici blažih stadijuma HOBP-a. Simptomi bolesti se sporo razvijaju, a bolesnici prihvataju hronični kašalj ili blaži oblik nedostatka daha kao «uobičajeni proces starenja» ili «uobičajenu posljedicu pušenja».

Spirometrijskim ispitivanjem, HOBP možemo dijagnostikovati već u ranim stadijumima prije razvoja simptoma, tj. prije nego pacijent posjeti svog doktora zbog problema sa disanjem. Ranijim dijagnostikovanjem bolesnicima možemo omogućiti usporavanje ili sprečavanje pada plućne funkcije.

Osobe pod povećanim rizikom su:

• stariji od 40 godina,
• osobe izložene faktorima rizika za razvoj HOBP-a kao što su duvanski i ostale vrste dima, prašine i štetnih gasova,
• osobe sa simptomima poput hroničnog, ponavljajućeg kašlja, sluzavog ispljuvka i nedostatka daha.

U slučaju rane dijagnoze danas imamo na raspolaganju lijekove koji mogu spriječiti dalji pad plućne funkcije, pa samim tim i uticati na sveukupno poboljšanje zdravstvenog statusa bolesnika.

Ispratili smo u vječnost našeg uvaženog prof. dr Bogdana Žigića 01. novembra 2012. godine, u 15: 00 časova na groblju Sveti Pantelija u Boriku. Sahrani je uz porodicu prisustvovao veliki broj prijatelja, kolega, ali i ljudi kojima je prof. dr Bogdan Žigić pomogao u trenucima kada im je to bilo najpotrebnije. Na vrlo dostojanstven način i u tišini smo se oprostili od izuzetnog ljekara, velikog humaniste i dobrog čovjeka. Na komemorativnoj sjednici koja održana 01. novembra 2012. godine  u 11:00 časova u Banskom dvoru prisustvovao je veliki broj kolega prof. dr Bogdana  Žigića. Tužnom skupu prvo se obratio dekan Medicinskog fakulteta Banja Luka,  prof. dr Milan Skrobić koji je pored biografskih podataka ukazao na pedagoški rad prof. dr Bogdana Žigića. Naglasio je da je  prof. dr Bogdan  Žigić bio prvi abdominalni hirurg u Bosni i Hercegovini, te da je objavio preko 100 radova, a autor je udžbenika Pregled hirurškog bolesnika. Na Medicinskom fakultetu od izbora u zvanje docenta predavao je i dio gradiva iz predmeta Hirurgija, oblast abdominalne hirurgije i plastično rekonstruktivnu hirurgiju, te ratnu hirurgiju. Učestvovao je kao i organizator nastave i ispitivač za provjeru znanja studenata gdje je insistirao na podizanju nivoa znanja i kriterijima kako na nastavi tako na ispitima. Nakon prof. dr Milana Skrobića skupu se obratio prof. dr Brano Topić Generalni direktor Kliničkog centra Banja Luka sa riječima topline i sjećanja na svog mentora.  Rekao je da je  veoma teško u nekoliko minuta opisati i oprostiti se od čovjeka poput prof. Bogdana Žigića, velikog ljekara i još većeg čovjeka, istinskog humanistu i vizionara koji se iz prosječnosti izdigao svojim poštenjem, znanjem, odnosom prema pacijentima i kolegama. Prof. dr Brano Topić je rekao: “Nama, mladim hirurzima, bio je veliki učitelj, podrška i mentor. Učio nas je da, ne samo tehnički savršeno operišemo, već i da razmišljamo kao pravi ljekari, kompletne ličnosti, posvećene pacijentu. Osmjehom i toplim riječima je, nakon skalpela, liječio svoje pacijente. Uspjehe i padove svojim specijalizanata, nas tada mladih hirurga, doživljavao je kao svoje. Banjalučka hirurgija, Klinički centar, ne bi bili to što jesu, da nisu imali ljude koji su konstantno unapređivali  sebe, druge i svijet u cjelini – jednom rječju, da nisu imali profesora Bogdana Žigića uz sebe.Znao je prepoznati kada i koga podržati, osjećao je koliko se vještine i potencijala krije u svakom od nas.  Profesor Bogdan Žigić je svugdje u svijetu afirmisao Klinički centar Banja Luka. Mi koji smo radili s profesorom Bogdanom Žigićem, imali smo veliku čast i zadovoljstvo  da učimo od najboljeg, ne samo ljekara, već i čovjeka.“
Ministar zdravlja i socijalne zaštite prof. dr Ranko Škrbić se poslijednji obratio skupu sa riječima da je prof. dr Bogdan Žigić  ostavio neizbrisiv trag, ne samo u zdravstvu već i u cjelokupnoj  javnosti Republike Srpske. Naglasio je da je od  našeg grada, Banja Luke dobio priznanja za rezultate ostvarene u oblasti zdravstva, te Zlatni grb Grada. Prof. dr Ranko Škrbić je rekao: “Velika je čast dobiti priznanje od svojih kolega, a profesor Bogdan ga je dobio od članova Komore doktora medicine Republike Srpske. Komora doktora medicine Republike Srpske dodijelila mu je  najviše priznanje – “Veliki pečat”, za savjestan i požrtvovan rad. Ipak, najviše priznanje, najveće poštovanje dobio je od svojih pacijenata, od naših građana, koji su znali prepoznati istinskog humanistu, odličnog hirurga i još boljeg čovjeka.Zdravstvo jedne zemlje ne čine samo zgrade i oprema, čine ga prvenstveno ljudi. Ljudi koji su spremni mijenjati svijet, koji imaju viziju i širinu, a profesor Bogdan Žigić bio je upravo takav.“
Republika Srpska izgubila je omiljenog profesora i pedagoga, vrhunskog hirurga , velikog čovjeka i humanistu. Bila nam je čast poznavati profesora Bogdana Žigića. Neka mu je vječna slava i hvala!