Vijesti

Četiri najbolja diplomca prema izboru Medicinskog fakulteta u Banjaluci dobila su posao u Kliničkom centru Banjaluka. Generalni direktor Kliničkog centra Banjaluka prof. dr Duško Račić potpisao je ugovore o radu na određeno vrijeme s dr Miljanom Tepić, s prosjekom ocjena 9,14, koja će svoj profesionalni razvoj početi u Klinici za očne bolesti Kliničkog centra Banjaluka, dr Aljošom Mihajlovićem, s prosjekom ocjena 8,54, koji će raditi u Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Banjaluka, dr Jelenom Klašnjom, koja je izabrala Kliniku za vaskularnu hirurgiju i dr Aleksandrom Brkovićem, koji je zaposlen u Klinici za dječiju hirurgiju. Klinički centar Banjaluka kao najveća, najreferentnija zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj i kao naučno- nastavna baza za sve buduće ljekare i medicinsko osoblje, ima interes i obavezu da budućim medicinskim profesionalcima obezbijedi uslove za rad i profesionalni razvoj i usavršavanje. „Nama trebaju najbolji i za najbolje u Republici Srpskoj postoji sigurna i perspektivna budućnost, i to upravo u Kliničkom centru Banjaluka. Izuzetno nam je zadovoljstvo što ovi mladi ljudi pokazuju interesovanje za hirurške grane i što smo u mogućnosti da odgovorimo na njihova interesovanja i ambicije u skladu s potrebama Kliničkog centra. S njima će raditi najbolji hirurzi u Republici Srpskoj jer je želja i potreba Kliničkog centra da našim mladim ljekarima obezbijedimo najbolje uslove za učenje i napredovanje, našim iskusnim ljekarima dodatnu motivaciju i zadovoljstvo da prenesu svoje znanje, a našim pacijentima danas i u budućnosti najbolju zadravstvenu zaštitu“, rekao je prof. dr Duško Račić, generalni direktor Kliničkog centra Banjaluka. Bivši studenti Medicinskog fakulteta u Banjaluci, doktori medicine dobili su priliku da od najboljih hirurga u Republici Srpskoj u najvećoj i najznačajnijoj zdravstvenoj ustanovi uče i nadograđuju svoja znanja. Ulaganje u mlade stručne zdravstvene radnike je dio dugoročnog opredjeljenja rukovodstva Kliničkog centra za pružanje najbolje zdravstvene zaštite za sve pacijente Kliničkog centra Banjaluka, kojih je samo u prošloj godini bilo više od pola miliona.

Klinički centar Banjaluka umanjio je gubitak za 1,4 miliona KM u odnosu na 2012. godinu. Ukupni rashodi Kliničkog centra u 2013. godini umanjeni su za 7,7 miliona KM, pri čemu je zadržan garantovani nivo i poboljšan kvalitet zdravstvene zaštite. Najveće umanjene rashoda zabilježeno je na troškovima u Apoteci Kliničkog centra koji su umanjeni poboljšanom kontrolom nabavke i trošenja lijekova i medicinskih sredstava i zaustavljanjem prakse stvaranja nepotrebnih zaliha lijekova. Značajne uštede od skoro 900 hiljada KM napravljene su na poziciji troškova goriva i energije, te usluga održavanja osnovnih sredstava, gdje su rashodi umanjeni za više od 960 hiljada KM. Uštede su napravljene i racionalnijom nabavkom kancelarijskog materijala, transporta, interneta, održavanja računara, komunalnih usluga, pranja veša i reprezentacije.„Umanjili smo troškove gdje god je to bilo moguće. Proveli smo dugačku listu mjera racionalizacije i uspjeli da zaustavimo dugogodišnji trend rasta ukupnih dugovanja i dugovanja prema dobavljačima. S obzirom na niz problema koji su se godinama umnožavali, cilj nam je bio održati postojeći nivo zdravstvene zaštite i uopšte spasiti Klinički centar od kolapsa, a postigli smo poboljšanje i kvaliteta i povećanje broja usluga. I dalje imamo jako puno izazova i posla i, uz podršku Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, moramo nastaviti još jačim tempom kako bismo odgovarali na sve te izazove“, rekao je dr Duško Račić, generalni direktor Kliničkog centra Banjaluka.Kvalitet zdravstvenih usluga Kliničkog centra ilustruju i rezultati istraživanja o zadovoljstvu pacijenata koji se kontinuirano provode na klinikama i pokazuju progresivan rast zadovoljstva. Pacijenti su cjelokupnu uslugu Kliničkog centra u 2013. godini vrednovali ocjenom 4,34 na skali do 5. Uvođenjem više od 20 novih vrlo zahtjevnih procedura, Klinički centar je, pored poboljšanja kvaliteta, ostvario značajan napredak i u obimu usluga, te na taj način dodatno umanjio potrebu za slanjem pacijenata na liječenje u inostranstvo, te u posljednja dva mjeseca 2013. godine ostvario rekordan broj i vrijednost usluga u istoriji Kliničkog centra Banjaluka.Klinički centar Banjaluka u prethodnoj godini liječio je oko pola miliona pacijenata, koji su prošli kroz ambulante Kliničkog centra, dok je broj bolničkih pacijenata koji su zadržani na liječenju u 2013. godini veći od 60 hiljada. Podatak o liječenju skoro polovine stanovništva u Republici Srpskoj u jednoj godini još jednom potvrđuje važnost Kliničkog centra kao najveće i najvažnije zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.

Prezentaciju možete preuzeti ovdje

Klinički centar Banjaluka u 2013. godini uveo je više od 20 najsloženijih novih medicinskih procedura, čim je značajno unaprijeđen kvalitet zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj. Uvođenjem medicinskih procedura koje su do sada rađene u drugim regionalnim medicinskim centrima, značajno su smanjeni troškovi liječenja pacijenata u Republici Srpskoj. „Svi medicinski profesionalci u Kliničkom centru Banjaluka vrlo ozbiljno shvataju važnost stalnog usavršavanja u svim oblastima medicine, jer samo na taj način možemo našim pacijentima da obezbijedimo adekvatnu medicinsku zaštitu koja ne zaostaje za velikim regionalnim ili svjetskim zdravstvenim ustanovama. Naši ljekari se stalno usavršavaju, nadograđuju svoje znanje koje nesebično dijele s kolegama, i zahvaljujući tome, danas je realnost ono što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo- da se najrazličitija, najsloženija oboljenja liječe u Republici Srpskoj, u Kliničkom centru Banjaluka“, rekao je dr Boris Goronja, pomoćnik direktora Kliničkog centra Banjaluka za medicinska pitanja. Pored transplantacije bubrega koja se u Republici Srpskoj radi samo u Kliničkom centru Banjaluka, Zavod za nuklearnu medicinu Kliničkog centra Banjaluka jedini u Bosni i Hercegovini radi primjenu čestica radioaktivnih supstanci na oboljele organe. Klinika za ortopediju jedina u Republici Srpskoj radi složenu operaciju stabilizacije kičmenog stuba gdje se osteosintetski materijal ugrađuje na više mjesta u kičmenom stubu. Klinika za dječiju hirurgiju Kliničkog centra Banjaluka od prošle godine obavlja minimalno invazivne, laparoskopske operacije kod djece, te operacije ravnog stopala (stop screw) i osteoindikciju koštanih cista. Ljekari Klinike za kardiovaskularne bolesti rade ugradnju stentova u koronarne i periferne krvne sudove, te ponovno uspostavljenje cirkulacije oštećenih krvanih sudova i ugradnju najsavremenijih pejsmejkera. U Klinici za neurologiju obavlja se ugradnja stenta krvnih sudova vrata. Ljekari Klinike za neurohirurgiju od prošle godine uspješno operišu krvareću aneurizmu, dok se u Klinici za vaskularnu hirurgiju sanira krvarenje abdominalne aorte. Klinički centar Banjaluka nastaviće i u ovoj godini trend usvajanja novih medicinskih zahvata, te edukacije ljekara i medicinskih tehničara u skladu s dugoročnim planom da Klinički centar Banjaluka kao najveća i najznačajnija medicinska ustanova u Republici Srpskoj, ostane jedna od referentnih ustanova za liječenje pacijenata iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.

Dnevna hematološka bolnica otvorena je za pacijente nakon proširenja i renoviranja prostora u Centralnom medicinskom bloku Kliničkog centra Banjaluka. Dodatnih 8 kreveta smješteno je u novoj jedinici, a kompletan prostor Dnevne bolnice za hematološke pacijente Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka prilagođen je potrebama pacijenata koji svakodnevno dolaze na terapiju u Klinički centar Banjaluka kako bi im bili obezbjeđeni što bolji uslovi liječenja i boravka u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj. „Klinika za unutrašnje bolesti je klinika na kojoj se godišnje liječi najviše pacijenata, a više od 53 % pacijenata su pacijenti Odjeljenja za hematologiju. Naš zadatak je da im, pored adekvatne i pravovremene medicinske njege i terapije obezbijedimo što bolje uslove liječenja i boravka u Dnevnoj bolnici,“ rekla je dr Jadranka Mirjanić, načelnik Odjeljenja hematologije Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka. Više od 4000 hematoloških pacijenta godišnje liječi se u Kliničkom centru Banjaluka, od kojih 1500 prima terapiju u Dnevnoj hematološkoj bolnici, a zbog vraćanja bolesti stvarna fluktuacija pacijenata procjenjuje se na oko 15 000 ljudi godišnje. „Dodatnih 8 kreveta za pacijente koji ovdje primaju terapiju će u velikoj mjeri olakšati rad našim ljekarima i ostalom medicinskom osoblju, a pacijentima koji svakodnevno dolaze u Klinički centar Banjaluka na terapiju citostaticima boravak ovdje učiniti bar malo ugodnijim. Kako bismo dodatno unaprijedili tretman onkoloških i hematoloških pacijenata, svi citostatici će se rastvarati u Zavodu za medicinsko snadbdijevanje – Apoteci Kliničkog centra Banjaluka, umjesto po odjeljenjima i klinikama, kako je to rađeno do sada. Na taj način će medicinske sestre i tehničari, koji su do sada rastvarali citostatike, imati više vremena da se posvete pacijentima i da odgovore na njihove potrebe, a mi ćemo imati bolju kontrolu nad potrošnjom citostatika“, rekao je dr Duško Račić, generalni direktor Kliničkog centra Banjaluka. Proširenje Dnevne bolnice za hematološke pacijente Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog centra Banjaluka je nastavak aktivnosti rukovodstva i svih zaposlenih u Kliničkom centru Banjaluka na obezbjeđenju najboljih mogućih uslova za najkvalitetnije liječenje pacijenata u najvećoj i najznačajnijoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj.

U januaru ove godine navršilo se punih pet godina od uvođenja metoda prenatalne citogenetičke dijagnostike u Kliničkom centru Banja Luka. Aktivnosti na uvođenju metoda prenatalne citogenetičke dijagnostike, kontinuirano  su se odvijajale od kraja osamdesetih godina (izuzimajući ratni period) sve do 2009.godine. Ove metode se odnose na kariotipizaciju ploda iz plodove vode, uzete postupkom amniocenteze. Rad Odjeljenja u novom prostoru, počeo je 19. januara 2009.godine. Prvi uzorci plodove vode su primljeni 27. januara iste godine i metode prenatalne dijagnostike za određivanje kariotipa ploda su ušle u praktičnu primjenu. Laboratorija je nastavila da pruža usluge  kariotipizacije ploda samostalno, tek nakon četvoromjesečne saradnje sa Zavodom za prenatalnu i postnatalnu dijagnostiku u Postojni. Uzorci plodove  vode za kariotipizaciju ploda se uzimaju u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banja Luka. Za rad Odjeljenja je bilo važno i formiranje genetičkog savjetovališta 2010. godine, pri Klinici za dječije bolesti Kliničkog centra Banja Luka gdje se postavljaju indikacije za citogenetičke analize. Takođe, značajno je bilo uvođenje biohemijskog skrininga trudnica mlađih od 35 godina u cilju otkrivanja Daunovog sindroma i drugih trizomija hromozoma. Ovaj skrining se obavlja u Odjeljenju za medicinsku biohemiju Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Banja Luka. Od januara 2009. do kraja januara 2014. godine, primljeno je preko 4000 uzoraka plodove vode, iz kojih je urađena analiza kariotipa ploda. Od 2009. – 2011.godine, broj primljenih uzoraka plodove vode, imao je tendenciju porasta. U 2012. i 2013.godini, taj broj je ustaljen na oko 1000 analiza godišnje. Takođe se uradi i preko 300 analiza kariotipa iz limfocita periferne krvi godišnje. Analizom plodove vode, otkriveno je 49 slučajeva numeričkih aberacija hromozoma. Većina od njih su trizomije, koje imaju za posljedicu rađanje djeteta sa brojnim malformacijama i poremećajima psihomotornog razvoja.  Daunov sindrom je otkriven u najvećem broju slučajeva, tj. u 31 slučaju. Osim toga, otkriveno je oko 30 slučajeva strukturnih aberacija hromozoma, od kojih jedna trećina utvrđenih, u slučaju rađanja, nosi rizik za abnormalan razvoj djeteta. Otkriveno je još nekoliko drugih, rijetkih  hromozomskih aberacija. U 74 slučaja je otkrivena inverzija hromozoma 9, koja se smatra normalnom hromozomskom varijantom, a otkriveno je i oko 40 slučajeva drugih hromozomskih varijanti, koje nemaju posljedica po razvoj ploda, a koje su bile naslijeđene od roditelja. Otkrivanje hromozomskih aberacija u plodovoj vodi ima ogroman značaj u prevenciji rađanja djece sa teškim anomalijama i poremećajima u psihomotornom razvoju.

U toku 2012. godine uvedena je i metoda za određivanje kariotipa iz kostne srži kod leukemija, tako da je i ova dijagnostika je ušla u praktičnu primjenu. Odjeljenje pruža usluge za veći dio područja Republike Srpske, obzirom da je ovo jedina laboratorija ove vrste u našem regionu. Odjeljenje za medicinsku genetiku je jedno od tri odjeljenja u okviru Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog centra Banja Luka. Načelnik Zavoda je mr Sanja Avram, specijalista medicinske biohemije, a šef Odjeljenja medicinske genetike je Radmila Malešević, diplomirani molekularni biolog, specijalista medicinske   genetike. Zahvaljujući razvoju molekularne biologije, medicinska genetika je doživjela svoj veliki napredak, koji se ogleda u primjeni molekularno – citogenetičkih (FISH) i molekularno – genetičkih metoda (PCR) u dijagnostici i prevenciji mnogih oboljenja. U novije vrijeme je moguća primjena ovih metoda u dijagnostici mikrorearanžmana hromozoma (delecioni i duplikacioni sindromi), zatim u dijagnostici brojnih monogenskih oboljenja i dijagnostici steriliteta. Takođe, ove metode imaju široku primjenu u dijagnostici leukemija i drugih onkoloških oboljenja, kao što su karcinom dojke i debelog crijeva. Da bi došlo do njihove praktične primjene, neophodna je nabavka opreme i edukacija postojećih, a takođe i prijem i edukacija novih kadrova u Odjeljenju medicinske genetike.