Monthly Archives: February 2013

19. februara 2013. godine, utorak u 12:00 časova Kliniku za dječije bolesti posjetio je gospodin Bernhard Schmitt. Svrha njegove posjete je promovisanje humanitarne akcije pod imenom Ene mene mini koja podrazumjeva darivanje soknica za prijevremeno rođene bebe i novorođenčad u Klinici za dječije bolesti. Kao što Vam je poznato bebi oprema i odjeća, a posebno oprema za novorođenčad je izuzetno skupa. Naše tržište nema u ponudi garderobu za prijevremeno rođenu djecu i ovo je izuzetna prilika da se skrene pažnja javnosti na ovaj problem. Ova humanitarna akcija je dio kampanje koju je Dräger pokrenuo zajedno sa Evropskom fondacijom za brigu prijevremeno rođenih beba (EFCNI). Uz pomoć akcije možemo da privučemo pažnju javnosti na temu prijevremeno rođene djece kako bi se borili za jedinstvene standarde kvaliteta u zbrinjavanju trudnica, prijevremeno rođenih beba i novorođenčadi. Sa ovim ciljem firma Dräger već više godina od 60 godina razvija tehnologije u želji za povećanjem kvaliteta terapije na području zbrinjavanja prijevremeno rođene djece i novorođenčadi. Veliki broj zaposlenih u firmi Dräger koristi svoje slobodno vrijeme da bi u humanitarne svrhe ispleli minijaturne soknice za prijevremeno rođene bebe. Načelnik Klinike za dječije bolesti dr Stojislav Konjević se zahvalio našim gostima i pohvalio njihovu humanu gestu koja će našim novorođenčadima i prijevremeno rođenoj djeci značiti.

25. januara 2013. godine u  Klinici za torakalnu hirurgiju Kliničkog centra Banja Luka je izvedena , prvi put  na ovim prostorima , operacija Thoracic Outlet Syndroma.

U rad Klinike na ovaj način usvojena je  i uvrštena još jedna  standardna hirurška metoda  u svakako već  bogatu lepezu torako-hirurških intervencija koje se sa zapaženim uspjehom rade u Klinici za torakalnu i endokrinu hirurgiju Kliničkog centra Banja Luka.

Hiruršku intervenciju izveo je tim hirurga iz Klinike za toraklanu hirurgiju sa dr Bojanom Gulićem  na čelu tima. 

Thoracic Outlet Syndrom je zajednički naziv za čitav niz simptoma i stanja  koje se lokalizuju u prostoru gornjeg otvora grudnog koša. 

Ovaj uski prostor između ključne kosti, rebara i mišića vrata, ruke i toraksa , mjesto je prolaska glavnih krvnih  i nervnih  struktura  ramena i ruke.

Torakalni outlet sindrom može nastati kao rezultat  povrede ili  bolesti . Posljedica je i urođene anomalije  u vidu prekobrojnog vratnog rebra.  Vrlo često se javlja kao posljedica lošeg držanja tijela, slabosti mišićne muskulature, gojaznosti, a određene fizičke aktivnosti i prinudni položaji tijela mogu pogoršati stanje.  Psihološke promjene se često viđaju  kod  pacijenata sa ovim sindromom, iako još uvek nije jasno da li su te promjene uzrok ili posljedica sindroma .

Simptomi variraju  u zavisnosti od strukture koje je komprimovana (neravi , krvni sudovi ili obe) . Simptomi nervnih kompresija su učestalije od onih koji su posljedica neurovaskularne . Pritisak na nerve (brahijalni pleksus ) izaziva neodređenu dugotrajnu , tupu  bol u vratu , ramenu ili ruci . Javlja se  utrnulost ili peckanje na unutrašnjoj strani podlaktice i četvrtom i petom prstu šake.  Mišićna slabost može uzrokovati nespretnim i ograničenim pokretima ruke . Pritisak na krvne sudove  smanjuje protok krvi u sudovima  ruke , što  rezultira promjenom kolorita i pojavom otoka na ruci.

Postavljanje dijagnoze ovog stanja zahtjeva detaljnu medicinsku anamnezu, fizikalni pregled i lepezu dijagnostičkih ispitivanja.
Sam podatak, da u tretmanu bolnog sindroma ramena i ruke učestvuju specijalisti neurologije, reumatologije, neurohirurgije, ortopedije,  vaskularne i grudne hirurgije pokazuje da postavljanje prave dijagnoze i izbor najadekvatnijeg liječenja zahtjeva  izuzetnu širinu u procjeni, dijagnostici, ali i da se u traganju za tim  provede dosta vremena. 

Tretman Thoracic outlet sindroma u većini slučajeva ne zahtjeva hirurško liječenje.  Fizikalnom terapijom , vježbama mogu  se ojačati mišići odgovorni za kompresiju. Posturalne vježbe takođe pomažu da se smanji pritisak na nerve i krvne sudove. Nesteroidni antiinflamatorni ljekovi olakšavaju bol i otoke.  Savjetuje se redukcija tjelesne mase , promjena životnih navika i određenih dnevnih aktivnosti, pa čak i promjena radnog mesta  jer ovi faktori udruženi otežavaju simptome.

Ukoliko navedeni nehirurški terapeutski pristupi ne daju željeni efekat, a siptomi i dalje postoje preporuka je hirurški tretman.

Hirurgija TOS-a može podrazumjevati uklanjanje dijela ili cijelog  prekobrojnog prvog rebra,  parcijalnu i totalnu dezinserciju mišića regije, a sve u cilju povećanja otvora kroz koji prolazi neurovaskularna peteljka.