Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv Hronične opstruktivne bolesti pluća – HOBP, Klinički centar Banja Luka, GlaxoSmithKline BiH i Udruženje pulmologa Republike Srpske pozvali su sve građane na javnu spirometriju (mjerenje plućne funkcije).
Danas će naši ljekari, specijalisti pulmologije u prostorijama Muzičkog paviljona u parku Petar Kočić od 10.00 do 14.00 časova svim zainteresovanim građanima izmjeriti plućnu funkciju, te dati odgovarajući savjet u skladu sa nalazom spirometrije.
Spirometrija je jednostavna i bezbolna metoda koja mjeri količinu vazduha koju pojedinac može izdahnuti, kao i vreme potrebno za izdah. Smjernice za liječenje HOBP-a preporučuju da osobe s rizikom razvoja HOBP-a treba jednom godišnje da urade spirometrijsko ispitivanje.
Hronična opstruktivna bolest pluća – HOBP je progresivna bolest koju karakteriše ograničen protok vazduha kroz disajne puteve. Širom svijeta HOBP usmrćuje milione ljudi, dok samo u Evropi od HOPB godišnje umire oko 200.000 do 300.000 ljudi. Uprkos tim alarmantnim podacima HOBP je nedovoljno dijagnosticirana i liječena bolest, kod koje rane, početne faze najčešće nisu prepoznate.
Od 25% do 50% bolesnika s klinički prisutnom bolešću nisu svjesni svoje bolesti u čemu prednjače bolesnici blažih stadijuma HOBP-a. Simptomi bolesti se sporo razvijaju, a bolesnici prihvataju hronični kašalj ili blaži oblik nedostatka daha kao «uobičajeni proces starenja» ili «uobičajenu posljedicu pušenja».
Spirometrijskim ispitivanjem, HOBP možemo dijagnostikovati već u ranim stadijumima prije razvoja simptoma, tj. prije nego pacijent posjeti svog doktora zbog problema sa disanjem. Ranijim dijagnostikovanjem bolesnicima možemo omogućiti usporavanje ili sprečavanje pada plućne funkcije.
Osobe pod povećanim rizikom su:
• stariji od 40 godina,
• osobe izložene faktorima rizika za razvoj HOBP-a kao što su duvanski i ostale vrste dima, prašine i štetnih gasova,
• osobe sa simptomima poput hroničnog, ponavljajućeg kašlja, sluzavog ispljuvka i nedostatka daha.
U slučaju rane dijagnoze danas imamo na raspolaganju lijekove koji mogu spriječiti dalji pad plućne funkcije, pa samim tim i uticati na sveukupno poboljšanje zdravstvenog statusa bolesnika.