Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske organizovalo je danas 9.11.2018. godine VI savjetovanje za glavne i odgovorne sestre i sestre u praksi, koje se održalo u Amfiteatru zgrade Maternitea Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. Predavanje je realizovano zahvaljujući generalnom direktoru najveće zdravstvene institucije prof. dr Vladi Đajiću koji podržava rad ove asocijacije.
Predsjednica Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica RS mr Živana Vuković-Kostić povodom sastanka istakla je da je profesija nezavisna onoliko koliko može nametnuti vlastite standarde i vrijednosti, kako svojim članovima, tako društvu u cjelini. Za nezavisnu profesiju važno je da njene vrijednosti i standarde propisuju članovi, a ne neki autoriteti izvana.
Pomoćnik generalnog direktora za zdravstvenu njegu UKC RS dip. med. Slađana Vranješ povodom održanog stručnog sastanka naglasila je da kontinuirana medicinska edukacija, konstantna saradnja i komunikacija između sestara predstavljaju jedine načine da se unaprijedi rad i da se riješe tekući problemi.
Tema ovogodišnjeg savjetovanja je “Nastavak profesionalnog razvoja i planiranje radne snage”. Savjetovanje je podržano od strane predstavnice Lohmann & Rauscher gospođe Mihaele Ninić koja je dugogodišnji saradnik Udruženja i medicinskih sestara.
Cilj stručnog sastanka je da se promijeni svijest o sestrinskoj djelatnosti jer mnogi smatraju da je sestrinstvo pomoćna djelatnost, nešto što podupire i nadopunjuje medicinu, te da je medicinska sestra osoba koja nije samostalna, čemu pridonosi i sam naziv “sestra“. Nezavisnu profesiju medicinske sestre karakterišu dva elementa – profesionalna autonomija i profesionalna samoregulacija. Kao profesija, sestrinstvo danas zahtijeva široko obrazovanje, a što se ide prema višim obrazovnim nivoima to je sve kompleksnije i sofisticiranije. Medicinske sestre ulažu mnogo truda kako bi bile uistinu autonomna profesija koja se razvija kroz sve stepene visokog obrazovanja. To uključuje dobro teorijsko i praktično utemeljenje svih aspekata profesije, korištenje znanja i vještina iz vlastitog područja, ali i područja drugih nauka. Loše planiranje može rezultirati uzaludnim ulaganjima u ljude i nedovoljnim brojem odgovarajućih zdravstvenih radnika koji bi odgovorili najvažnijim zdravstvenim potrebama. Stoga se nameće imperativ kontinuiranog poboljšanja metoda planiranja, kao i samog prikupljanja podataka i informacija neophodnih za planiranje radne snage posebno medicinskih sestara, tehničara i babica. Zaključak i odgovor na pitanje da li je sestrinstvo profesija, poluprofesija ili zanimanje, bio bi u formalnom i deklarativnom smislu pozitivan jer medicinske sestre u većini zemalja imaju svoju legislativu, regulativu, svoje područje djelovanja, svoje teorije, koncepte, i profesionalnu etiku.
Savjetovanju su prisustvovale medicinske sestre/tehničari članovi Udruženja iz zdravstvenih ustanova širom Republike Srpske, UKC RS, JZU DZ Banjaluka, JZU DZ Mrkonjić Grad, JZU DZ Prijedor, JZU DZ Gradiška, JZU DZ Kotor Varoš, JZU Čelinac, Prnjavor, ZZFMR dr Miroslav Zotović, Gerijatrijski centar BL, bolnica Mlječanica, bolnica Gradiška i predstavnici Udruženja zdravstvenih radnika regije Birač.