Tim Odjeljenja za elektrofiziologiju srca i poremećaje srčanog ritma-Pejsmejker centra Klinike za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske zajedno sa timom iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ na čelu sa dr Milosavom Tomovićem izveo je dvije procedure kod pacijenata sa poremećajima srčanog ritma. Riječ je proceduri – Kriobalon kateterisanoj ablaciji atrijalne fibrilacije koja se prvi put izvela u našoj ustanovi i u Republici Srpskoj.

Kateterska ablacija srčanih aritmija predstavlja revolucionarnu metodu i za nju se odlučuje ukoliko je liječenje lijekovima neuspješno. Pomoću katetera koji se uvode kroz krvne sudove do srčanih šupljina, mapira se mjesto ubrzanog srčanog rada i primjenom radiofrekventne energije uništava se mjesto koje stvara ili učestvuje u sprovođenju aritmije. Najčešća aritmija u ljudskoj populaciji je atrijalna fibrilacija, koja je do 2010. godine liječena uglavnom radiofrekventnom ablacijom. U toku kontakta katetera sa tkivom dolazi do zagrijavanja najčešće iznad 50°C i stvaranja lezije. Kod određenih tipova aritmija u najvećem broju slučajeva dolazi do potpunog izlječenja odmah nakon prve intervencije. Kompleksnije aritmije, kao što su atrijalna fibrilacija, atipične forme atrijalnog flatera, ventrikularna tahikardija, ponekad zahtjevaju i više intervencija. Tada je cilj subjektivno poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta, a ne potpuno izlječenje. Kriobalon ablacija se uvodi od 2010. godine. Kliničke studije su pokazale da nema razlike u uspješnosti između radiofrekventne energije i krioenergije u liječenju atrijalne fibrilacije. Kod kriobalon ablacije ciljano tkivo se zamrzava ispod 40°C i ova intervencija može biti brža od radiofrekventne ablacije, što se razlikuje od pacijenta do pacijenta. Sama intervencija može da traje manje od sat vremena do više sati u zavisnosti od vrste aritmije. Kako se intervencija radi pod rendgenskim zračenjem, intervencija se ne preporučuje u trudnoći, kada postoje znaci akutnog krvarenja ili infekcije ili nekog drugog kliničkog stanja koje zahtjeva hitno zbrinjavanje. Ljekar na osnovu zdravstvenog stanja pacijenta indikuje primjenu ovog zahvata. Benefit ove procedure je što najveći broj pacijenata intervenciju dobro podnese i najčešće se već sutradan pacijent otpušta kući. Nakon zahvata pacijenti u skladu sa preporukama ljekara primjenjuju terapiju.

Dr Milosav Tomović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ je ovom prilikom istakao da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske kadrovski i savremenom opremom koju posjeduje može da podrži ovu vrstu zahvata.

Prof. dr Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske je naglasio da je ovo još jedan dokaz da se naša ustanova svrstava u red najvećih evropskih zdravstvenih centara, te da se i u pandemiji radi na unapređenju zdravlja stanovnika koji nisu oboljeli od COVID-a. On je dodao da edukacija kadra, uvođenje novih procedura i ulaganje u opremu ostaju prioriteti Poslovodstva naše ustanove, a sve u cilju što boljeg i efikasnijeg liječenja naših pacijenata.

Načelnica Klinike za kardiologiju prof. dr Tamara Kovačević Preradović je istakla da je uvođenjem ove kompleksne procedure kompletirana oblast dijagnostike i terapije poremećaja srčanog ritma, te da se od sljedeće godine očekuje dodatno ulaganje u opremu i edukacija kadra u Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“.

Dr Dragan Unčanin je rekao da je ova procedura juče uspješno izvedena kod dva mlađa pacijenta i naglasio da ova vrsta aritmije, ukoliko se ne zbrine, može da dovede do moždanog udara, srčanog popuštanja i učestalih hospitalizacija.