kc.blRukovodstvo Kliničkog centra Banja Luka u posljednja dva mjeseca je preduzelo niz mjera racionalizacije koje će proizvesti višemilionske uštede na godišnjem nivou. Prvi precizniji podaci o rezultatima ovih mjera biće poznati nakon presjeka stanja potraživanja i dugovanja zaključno s 30. junom 2013. godine.
Pored raskida ugovora o ugovorenim platama i usklađivanja svih plata sa zakonskim koeficijentima, detaljne analize ugovora o javnim nabavkama, koja je svakodnevni posao, i reorganizacije Kliničkog centra, odnosno vraćanja pojedinih manjih organizacionih jedinica u sastav matičnih klinika, preduzet je veći broj mjera s ciljem zaštite interesa Kliničkog centra Banja Luka i stabilizacije poslovanja.

Osposobljen je Centralni registar, tako da sve klinike sada imaju uvid u stanje u Zavodu za medicinsko snabdijevanje-Apoteci Kliničkog centra Banjaluka. Na taj način spriječava se stvaranje nepotrebnih troškova za refundaciju lijekova i medicinskih materijala za koje postoje zalihe i nema potrebe za nabavkom po komercijalnim cijenama, a o čemu klinikama do sada nisu bile dostupne informacije. Umanjenje troškova za nabavku lijekova i medicinskih materijala ostvaruje se i kroz strogu kontrolu potrošnje i trebovanjem samo neophodnih sredstava, što u velikoj mjeri sprečava stvaranje nepotrebnih i skupih zaliha. Tako je, npr. lager sale za kateterizaciju smanjen tri puta u odnosu na stanje od prije dva mjeseca, a zadržano je nesmetano optimalno funkcionisanje sale.

Svakodnevno se radi na obezbjeđenju svih lijekova i medicinskih sredstava neophodnih za neometano pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, a posebni napori ulažu se u rješavanju vrlo izazovne situacije s citostaticima. Kako bi se kratkoročno prevazišao problem nedostatka citostatika, nabavljaju se povoljniji generički lijekovi istog terapijskog dejstva, a u skladu s ograničenjima koje diktiraju ranije zaključeni ugovori s dobavljačima. Takođe, dio kratkoročnog rješenja je intenziviranje saradnje između bolnica u Republici Srpskoj i dogovor o međusobnom ustupanju citostatika u skladu s potrebama svake bolnice, a u okviru zakonski i tenderom predviđenih mogućnosti. S ciljem dugoročnog prevazilaženja ovog problema, pored analize postojećih ugovora, s Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske svakodnevno se radi na planiranju uređenog sistema nabavki i potrošnje citostatika i specifične terapije.

Obustavljena je dosadašnja praksa liječenja pacijenata koji pripadaju drugim regionalnim bolnicama skupom specifičnom terapijom o trošku Kliničkog centra Banja Luka, čiji će rezultat biti milionske uštede na godišnjem nivou. U saradnji s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, dogovoreno je da će navedeni pacijenti specifičnu terapiju primati u svojim matičnim regionalnim bolnicama o trošku regionalnih bolnica.
Kontrola rada i korištenja resursa na svim klinikama biće dodatno poboljšana uvođenjem kliničkog informacionog sistema (KISA) na sve klinike u Kliničkom centru, a uvođenje ovog sistema neće stvoriti dodatne troškove, jer je s dobavljačem postignut dogovor o popustu u vidu besplatnog iznajmljivanja stotinu računara za Klinički centar.
Dodatne uštede biće ostvarene nakon zamjene načina produkcije rendgenskih snimaka, koji se sada iščitavaju na kompakt diskovima (CD). Dosadašnja produkacija snimaka rendgena na skupe filmove pravila je trošak od oko 1.5 milion KM godišnje.

Kada su u pitanju odnosi s dobavljačima, obavljen je razgovor s više od 20 dobavljača o neometanom nastavku isporučivanja robe i nastavku plaćanja obaveza Kliničkog centra prema prioritetima i to u skladu s kriterijumima medicinskog značaja robe, visine duga i roka otplate. Takođe, uz izuzetan doprinos službi za ekonomske i pravne poslove, raskinuta su tri po Klinički centar vrlo štetna ugovora o javnim nabavkama medicinske i nemedicinske opreme.
Pregovori s dva dobavljača od velikog značaja za Klinički centar doprinijeli su povlačenju dvije tužbe protiv Kliničkog centra Banjaluka i vansudskim poravnanjem, pri čemu su tužioci pristali na plaćanje dosadašnjih sudskih troškova.
Intenzivno se radi i na rješavanju pitanja dugovanja prema preduzećima „Vodovod“ a.d. Banjaluka i „Elektroprivreda Republike Srpske“, a u zajedničkom interesu što manjeg finansijskog opterećenja Kliničkog centra, kako bi Klinički centar u budućnosti mogao redovno da isplaćuje svoje tekuće obaveze i nagomilana dugovanja. S preduzećem „Vodovod“ trenutno se radi na usaglašavanju uslova reprograma, dok su svi uslovi reprograma dugovanja za električnu energiju dogovoreni i čeka se službeno odobrenje „Elektroprivrede Republike Srpske“, s kojom je takođe dogovoreno da se za buduću naplatu isporuke električne energije usklade tarife za sve tri lokacije Kliničkog centra.
S partnerima je takođe dogovoreno postavljanje mjernih uređaja (za struju, vodu itd.) u prostorima koje Klinički centar iznajmljuje trećim licima, a kako bi se kontrolisali troškovi koje stvaraju zakupci prostora, a koje snosi Klinički centar Banjaluka.

Pored navedenih mjera, svakodnevno su u toku interne procedure revizije poslovanja Kliničkog centra, a čeka se i na rezultate revizije komercijalnog revizora. Nakon zatražene informacije o planiranom terminu revizije poslovanja Kliničkog centra, Služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske obavijestila je rukovodstvo da Klinički centar Banjaluka nije u planu za redovnu reviziju u 2013. godini. S obzirom na potrebu sticanja preciznijeg uvida u stanje i poslovanje Kliničkog centra Banja Luka, rukovodstvo Kliničkog centra u narednom će periodu, a u skladu s predviđenom procedurom, razgovarati s nadležnim institucijama o mogućnostima iniciranja vanredne revizije u Kliničkom centru, koja bi u značajnoj mjeri pomogla u analizi stanja i odlučivanju o daljim mjerama stabilizacije i razvoja Kliničkog centra Banjaluka.