Sve više mladih sa kardiovaskularnim bolestima

Više od 50 odsto ukupno oboljelih osoba u Bosni i Hercegovini boluje od kardiovaskularnih bolesti rekao je povodom 29. septembra Svjetskog dana srca direktor za medicinske poslove Kliničkog centra Banjaluka dr Boris Goronja.
On je povodom 29. septembra, Svjetskog dana srca istakao da posebno zabrinjava činjenica da je među oboljelim sve više mlađih od 40, pa i 30 godina, što je prije petnaestak godina bila rijetkost. „Ranije je bila rijetkost da imamo pacijenta od 30 ili 35 godina sa infarktom i uglavnom se radilo o ljudima koji su imali više udruženih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja“, naglasio je Goronja.

Prema njegovim riječima, danas su s ovim bolestima suočeni pacijenti u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama, a riječ je o pušačima koji puše dvije do tri kutije cigareta dnevno.
Goronja je dodao da su među bolestima najčešći akutni infarkt miokarda, poremećaji srčanog ritma, plućne embolije, moždani udari, te da su prema procjenama kardiovaskularna oboljenja uzročnik 50 odsto smrti u Republici Srpskoj.

„Bosna i Hercegovina je potpisnik konvencije prema kojoj bi do 2025. godine broj kardiovaskularnih  bolesti trebalo da se smanji za 25 odsto. To je možda neralno očekivati jer naši ljudi imaju navike koje se teško mjenjaju“, istakao je Goronja.
On je dodao da u BiH ima najveći broj pušača u okruženju, a da u prilog smanjenju broja oboljelih ne idu ni navike u ishrani i načinu života.
„Mnogi pacijenti ne uzimaju redovno lijekove, ne slušaju doktora, a imaju povišen krvni pritisak i onda ne iznenađuje srčani udar. Pogotovo kod mlađih ljudi koji ne mogu da se pomire sa bolešću i ne uzimaju terapiju“, rekao je Goronja.

On je dodao da je vrlo važno da se sa prevencijom počne praktično od rođenja djeteta, tako što će se učiti dobrim navikama, šta da jede, da se bavi sportom, da ne puši, da vodi računa o tjelesnoj težini i slično.Prema Goronjinim riječima, Klinički centar Banjaluka napravio je ogroman korak u liječenju kardiovaskularnih pacijenata.  „Nedostaju nam još dvije stvari, a to su kardiohirurgija i sala za elektrofiziološko ispitivanje. S druge strane, imamo pejsmejker centar koji je najprepoznatljiviji u regionu“, naveo je Goronja.
On je je dodao da na prostoru bivše Jugoslavije postoje možda samo dvije ustanove u kojima se ugrađuju veći broj pejsmjekera i kardioverter-defibrilatora više od Kliničkog centra Banjaluka.