Svjetski dan hepatitisa, 28. jul 2015. godine, obilježen je kao dio globalne kampanje, koju provodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), s ciljem podizanjasvijestijavnosti, opšteiprofesionalne, orasprostaranjenostiovebolesti, mjeramaprevencijeimogućnostiizlječenja, kao i ukazivanje na važnost pravovremenog otkrivanja i liječenja hepatitisa.Tim povodom medicinsko osoblje Klinike za infektivne bolesti Univerzitetske bolnice Klinički centar Banjaluka organizovalo je besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje na hepatitise, te su na ovaj način obilježili 28. jul – Svjetski dan borbe protiv hepatitisa.
Besplatno testiranje i savjetovanje svi zainteresovani građani mogli su obaviti u Savjetovalištu Klinike za infektivne bolesti (lokacija Paprikovac) u periodu od 27. do 31. jula, od 09:00-19:00 časova. U navedenom periodu testirana su ukupno 152 klijenta, od čega 64 muškarca i 88 žena. Nije bilo pozitivnih testova na HIV i hepatitis C, a tri klijenta su imala pozitivne brze testove hepatitis B antigen, te je predloženo da urade zvanične markere na hepatitis B.
Testiranje zdravstvenih radnika je od izuzetnog značaja, zbog toga što zdravstveni radnici spadaju u rizičnu grupu zbog svakodnevnog kontakta sa pacijentima, za koje nemamo saznanja da li su pozitivni ili ne, a u slučaju incidenta poput uboda igle i slično. Ukoliko se zdravstveni radnici testiraju a rezultat bude negativan, savjetuje se vakcinacija, koja predstavlja dodatnu zaštitu za zdravstvenog profesionalca u njegovom svakodnevnom radu. Svi testirani zdravstveni radnici, koji su se testirali tokom ovogodišnje akcije, nakon savjetovanja osoblja Klinike za infektivne bolesti, čvrsto su obećali da će se dodatno zaštiti i vakcinisati, što je i odredba regulisana Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti, koji je donesen na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Ove godine, Svjetski dan hepatitisa obilježio se pod motom: „Spriječi hepatitis, djeluj sada: testiraj se, zatraži liječenje“. Svjetska zdravstvena organizacija sugerisala je izradu strategije, odnosno akcionog plana za virusne hepatitise za period od 2016. do 2021. godine u svim zemljama koji bi imao za cilj smanjenje broja oboljelih od ovih bolesti.
Ovomakcijomispunjenjecilj, skrenuta je pažnjajavnostina:
- činjenicu da oboljeli od ovih hroničnih virusnih infekcija u većini slučajeva i ne znaju da žive sa njima, jer su one dugo bez simptoma,
- značaj rane dijagnoze i liječenja bolesti pod nadzorom infektologa, jer se tako zaustavlja razvoj bolesti i smanjuje infektivnost oboljelih,
- važnost preventivnog djelovanja, jer su putevi prenosa infekcija jasno definisani, a samim tim i načini prevencije; i ovdje vrijedi staro pravilo da je prevencija znatno jeftinija od liječenja bolesti,
- stigmu i diskriminaciju oboljelih, u osnovi kojih su nedovoljno znanje i neprosvećenost (tj. nepoznavanje činjenice da se ove bolesti ne prenose uobičajenim socijalnim kontaktom na ljude u okruženju).
Prirucnik za majke o zdravlju i dojenju