I ove godine Klinika za neurologiju, Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka zajedno sa Udruženjem neurologa Republike Srpske  su aktivnostima na Trgu Krajine obilježili Dan borbe protiv moždanog udara.

Ljekari-neurolozi UKC-a Banja Luka, medicinski tehničari i učenici srednje medicinske škole Banjaluka su na Trgu Krajine u Banjaluci građanima mjerili krvni pritisak, šećer u krvi, vrijednosti holesterola, te djelili flajere na kojima su opisani najčešći simptomi koji ukazuju na moždani udar, te šta trebaju činiti da smanje rizik od nastanka moždanog udara. Takođe svim zainteresovanim građanima ljekari UKC-a Banja Luka su održali predavanja na ovu temu. Na ovaj način se i Republika Srpska uključuje u svjetski pokret koji se bavi borbom protiv moždanog udara.

 O moždanom udaru:

Svakih šest sekundi, bez obzira na uzrast ili pol – neko negdje će umrijeti od moždanog udara.

Ovo je, međutim, više nego zdravstvena statistika. To su ljudi koji su u jednom trenutku, bili  nečija sestra, brat, supruga, suprug, ćerka, sin, partner, majka, otac … prijatelj. Oni su postojali i bili voljeni. Iza brojeva su stvarni životi. Svjetska organizacija za borbu protiv moždanog udara poziva na hitnu akciju za rješavanje ove tihe epidemije lansiranjem “1 od 6” kampanje na Svetski dan borbe protiv moždanog udara, 29. oktobar 2011. Svjetska organizacija za borbu protiv moždanog udara na ovaj dan želi da pošalje poruku javnosti da se moždani udar može pobijediti.

Cilj kampanje je da se stavi borba protiv moždanog udara u centar pažnje.”1 od 6″ tema je odabrana od strane lidera VSO kako bi se istakla  činjenica da će u današnjem svijetu, jedan od šest ljudi širom sveta imati moždani udar nekad u svom životu. Svako je u opasnosti i situacija  se može  pogoršati sa nebrigom i neaktivnosti.
Kod dvije trećine bolesnika moždani udar uzrokuje invaliditet koji najčešće za posljedicu ima trajnu radnu nesposobnost.

Procjenjuje se da čak 46 odsto slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj fazi opšte populacije, odnosno između 45. i 59. godine života. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju poslije te bolesti najviše zavisi od težine udara, a samo petina preživjelih uspije da se u potpunosti vrati u normalu.

Čak 60 odsto pacijenata ostaje sa manjim ili većim posljedicama moždanog udara.

Simptomi koji ukazuju da je došlo do začepljenja krvnog suda u mozgu (šloga) su poremećeni pokreti jedne strane tijela, slabost, nespretnost, oduzetost ruke ili noge, poremećaj osjetljivosti, trnjenje strane lica ili tijela, gubitak vida na jedno oko, gubitak koordinacije ili nemogućnost hoda, nerazumijevanje ili nemogućnost govora.

Od najvećeg značaja je da se osobe sa tim tegobama što prije obrate ljekaru, jer pacijenti koji, unutar četiri i po sata od početka simptoma, uspiju da budu prevezeni do specijalizovanih ustanova za liječenje akutnog moždanog udara, imaju znatno veće šanse za povoljniji ishod bolesti.

U Republici Srpskoj postoji mogućnost da se u specijalizovanim jedinicama za moždani udar da najadekvatnija moguća terapija moždanog udara, a to je trombolitička terapija, čiji je cilj da razloži tromb koji je akutno začepio određeni krvni sud u mozgu i doveo do nastanka akutnog ishemijskog moždanog udara.

Kampanja “1 od 6” podvlači činjenicu da ne samo da se moždani udar može spriječiti, već i to da se moždani udar danas može uspješno liječiti i da se pacijent od moždanog udara može potpuno oporaviti ako mu se na vrijeme pomogne. Kampanja ima za cilj da smanji teret od moždanog udara delujući na šest tačaka:

1. Upoznajte svoje lične  faktore rizika: visok krvni pritisak, dijabetes, i visok nivo holesterola u krvi,
2. Budite fizički aktivni i vježbajte redovno,
3. Izbjegavajte gojaznost vodeći brigu o ishrani,
4. Ograničite konzumiranje alkohola,
5.  Izbjegavajte duvanski dim. Ako pušite, potražite pomoć i prestanite pušiti,
6.  Naučite kako da prepoznate znake upozorenja za moždani udar i kako da preduzmete akciju.

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti za ljude iznad 60 godina starosti, a peti vodeći uzrok kod ljudi starosti od 15 do 59 godina. Moždani udar napada djecu, uključujući i novorođenčad. Svake godine, skoro šest miliona ljudi umre od moždanog udara. U stvari, moždani udar je odgovoran za više smrtnih slučajeva svake godine od onih koje se pripisuje AIDS-u, tuberkulozi i malariji zajedno – tri bolesti koje su postavili standard za uspješno zastupanje u javnom zdravstvu, bolesti koje imaju veliku pažnju medija i koje samim tim imaju svu pozornost svjetskih lidera , vlada i mnogih sektora civilnog društva.

Moždani udar napada neselektivno i ne poštuje granice. Pojedinačne zemlje se ne mogu suočiti sa izazovima moždanog udara u izolaciji i samostalno. Svetski dan borbe protiv moždanog udara zato ima za cilj da okupi pacijente, preživjele od moždanog udara, cijelo društvo, javne zdravstvene vlasti, ljekare, medicinske sestre i druge koji su uključeni u borbu protiv ove epidemije, da zajedničkim snagama rade na preven ciji, tretmanu i edukaciji o moždanom udaru sa ciljem smanjenja broja oboljelih od moždanog udara.