Vijesti

Poznato je da su zemlje evropskog regiona najveći potrošači alkoholnih pića u svijetu, te da je alkohol jedan od vodećih faktora rizika morbiditeta i mortaliteta. 90% mortaliteta u vezi je sa zloupotrebom alkohola (bolesti jetre, maligne bolesti, različite vrste povreda često sa smrtnim ishodom). SZO je 2011.godine donijela Akcioni plan o redukciji štetne upotrebe alkohola za period od 2012.- 2020.godine. S tim u vezi održano je niz sastanaka širom svijeta između ostalog i “Global Alcohol Police Conference” u Bangkoku 2012 godine. Sa istim ciljem u Istanbulu  je 25. aprila 2013.godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije odnosno regionalne kancelarije za Evropu održan jednodnevni sastanak National Focal Pointa zemalja evropskog regiona, a na temu razvoja politike borbe protiv alkohola i alkoholizma. Potom je 26.  i 27. aprila 2013.godine održan Globalni simpozijum sa temom zakonskih regulativa u vezi sa kontrolom potrošnje alkoholnih pića. Sastanak National Focal Pointa okupio je predstavnike 43 evropske zemlje. Osnovni cilj ovog sastanka bio je razmjena iskustava između zemalja članica evropskog regiona, razmjena informacija o napretku u oblasti implementacije nacionalnih strategija i akcionih planova u borbi protiv štetnog dejstva alkohola. Nakon riječi dobrodošlice i kratkog predstavljanja svih prisutnih, predstavnici pojedinih zemalja izložili su svoje rezultate o redukciji štetnog dejstva alkohola. Interesantna izlaganja održali su prof. Jorgen Rehm, direktor istraživačkog odsjeka Centra za adikcije i mentalno zdravlje u Torontu, koji je prezentovao globalne trendove potrošnje alkohola u evropskim zemljama u posljednjih 20 godina, kao i podatke u vezi sa štetnim uticajem alkohola na zdravlje stanovništva ( pojavu malignih bolesti, ciroze jetre i povreda). U globalu u posljednjih 20 godina postoji ukupan trend opadanja potrošnje alkohola u EU zemljama za 10 procenata, ali sa velikim regionalnim razlikama- zemlje centralne i istočne Evrope i dalje imaju stalni trend porasta potrošnje alkohola po glavi stanovnika, dok su s druge strane pohvaljene zemlje kao Italija i Turska, koje u nekoliko zadnjih godina imaju najizraženiji opadajući trend u potrošnji alkohola.

Vrlo interesantno predavanje je održala Ranjita Dhtal sa Kings College u Londonu, prezentovala je informacije u vezi sa primjenom kratkih intervencija ( Brief Interventions-BI) u novom ambijentu- apotekama. Dvije su komponente kratkih intervencija- skrining (AUDIT test) i kratki motivacioni razgovori sa potencijalnim zavisnicima, koji bi ukazivali i pomagali pacijentima u smanjenju konzumacije alkoholnih pića. Ordinacije ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su uobičajeno okruženje za kratke intervencije u mnogim zemaljama, ali sada se ispituju i drugi lokaliteti kao potencijalna mjesta za BI, kao što su apoteke, što se već primjenjuje u Velikoj Britaniji. Triinu Taht, Ministar za socijalna pitanja iz Estonije, prezentovala je iskustva iz Estonije koja se tiču rane identifikacije osoba pod rizikom i implemetacije BI. Estonija je zemlja sa značajnom potrošnjom alkohola (od 10 do 12 litara alkohola se troši po glavi stanovnika u posljednjih deset godina). Naročito je prisutna potrošnja i zloupotreba alkohola među mlađom populacijom. Dr Simona Pichini sa Nacionalnog instituta za javno zdravlje u Rimu  je izložila  stavove u vezi sa problemom konzumacije alkoholnih pića u trudnoći, bazirano na studiji o učestalosti alkoholnog fetalnog sindroma kod novorođene djece. Ukazano je na pogrešan stav koji imaju i pojedini ljekari da ” čaša vina u trudnoći ne može da škodi” i rečeno da i najmanja količina alkohola može da izazove ozbiljne negativne posljedice po zdravlje ploda. Predložena je strategija u kojoj je test za detekciju izloženosti fetusa toksičnom dejstvu alkohola otkrivanje metabolita etil- alkohola u mekonijumu. Npr. bio je frapantan  podatak da 33% trudnica u Poljskoj pije. Dr Angela Ciobanu predstavila je situaciju u vezi sa potrošnjom alkohola u Moldaviji kao i nacionalnu strategiju za borbu protiv štetnog dejstva alkohola. Pokazatelji konzumacije alkoholnih pića u Moldaviji su među najvišima u svijetu, sa vrlo visokim nivoom konzumiranja među mlađom populacijom, najviše u ruralnim oblastima. Tome doprinosi domaća proizvodnja alkoholnih pića, a najviše vina. Marion Scar (Generalni sekretar Eurocare) imala je interesantnu prezentaciju o tome kako izgledaju etikete na ambalaži alkoholnih pića, šta bi one trebalo da sadrže, kakva je situacija sada u pojedinim zemljama svijeta i Evrope i šta bi po tom pitanju trebalo promijeniti. U dvadeset zemalja svijeta obavezno je istaći upozorenja o štetnom dejstvu alkohola na zdravlje na etiketama alkoholnih pića. U nekim zemljama zakonskim regulativama zabranjena je prodaja alkohola od 23.00-08.00 h (npr. Rusija). Takođe se smatra da je jedna od najboljih mogućih intervencija poskupljenje cijena pića. Veliki broj korisnih informacija mogao se čuti na ovom sastanku čiji je osnovni smisao i ideja da se pojedine države uče na primjerima onih zemalja koje su kroz uspješnu implementaciju nacionalih strategija uspjele da u značajnoj mjeri redukuju štetno dejstvo alkohola na zdravlje populacije.

Rukovodstvo Kliničkog centra Banja Luka u posljednja dva mjeseca je preduzelo niz mjera racionalizacije koje će proizvesti višemilionske uštede na godišnjem nivou. Prvi precizniji podaci o rezultatima ovih mjera biće poznati nakon presjeka stanja potraživanja i dugovanja zaključno s 30. junom 2013. godine.
Pored raskida ugovora o ugovorenim platama i usklađivanja svih plata sa zakonskim koeficijentima, detaljne analize ugovora o javnim nabavkama, koja je svakodnevni posao, i reorganizacije Kliničkog centra, odnosno vraćanja pojedinih manjih organizacionih jedinica u sastav matičnih klinika, preduzet je veći broj mjera s ciljem zaštite interesa Kliničkog centra Banja Luka i stabilizacije poslovanja.

Osposobljen je Centralni registar, tako da sve klinike sada imaju uvid u stanje u Zavodu za medicinsko snabdijevanje-Apoteci Kliničkog centra Banjaluka. Na taj način spriječava se stvaranje nepotrebnih troškova za refundaciju lijekova i medicinskih materijala za koje postoje zalihe i nema potrebe za nabavkom po komercijalnim cijenama, a o čemu klinikama do sada nisu bile dostupne informacije. Umanjenje troškova za nabavku lijekova i medicinskih materijala ostvaruje se i kroz strogu kontrolu potrošnje i trebovanjem samo neophodnih sredstava, što u velikoj mjeri sprečava stvaranje nepotrebnih i skupih zaliha. Tako je, npr. lager sale za kateterizaciju smanjen tri puta u odnosu na stanje od prije dva mjeseca, a zadržano je nesmetano optimalno funkcionisanje sale.

Svakodnevno se radi na obezbjeđenju svih lijekova i medicinskih sredstava neophodnih za neometano pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, a posebni napori ulažu se u rješavanju vrlo izazovne situacije s citostaticima. Kako bi se kratkoročno prevazišao problem nedostatka citostatika, nabavljaju se povoljniji generički lijekovi istog terapijskog dejstva, a u skladu s ograničenjima koje diktiraju ranije zaključeni ugovori s dobavljačima. Takođe, dio kratkoročnog rješenja je intenziviranje saradnje između bolnica u Republici Srpskoj i dogovor o međusobnom ustupanju citostatika u skladu s potrebama svake bolnice, a u okviru zakonski i tenderom predviđenih mogućnosti. S ciljem dugoročnog prevazilaženja ovog problema, pored analize postojećih ugovora, s Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske svakodnevno se radi na planiranju uređenog sistema nabavki i potrošnje citostatika i specifične terapije.

Obustavljena je dosadašnja praksa liječenja pacijenata koji pripadaju drugim regionalnim bolnicama skupom specifičnom terapijom o trošku Kliničkog centra Banja Luka, čiji će rezultat biti milionske uštede na godišnjem nivou. U saradnji s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, dogovoreno je da će navedeni pacijenti specifičnu terapiju primati u svojim matičnim regionalnim bolnicama o trošku regionalnih bolnica.
Kontrola rada i korištenja resursa na svim klinikama biće dodatno poboljšana uvođenjem kliničkog informacionog sistema (KISA) na sve klinike u Kliničkom centru, a uvođenje ovog sistema neće stvoriti dodatne troškove, jer je s dobavljačem postignut dogovor o popustu u vidu besplatnog iznajmljivanja stotinu računara za Klinički centar.
Dodatne uštede biće ostvarene nakon zamjene načina produkcije rendgenskih snimaka, koji se sada iščitavaju na kompakt diskovima (CD). Dosadašnja produkacija snimaka rendgena na skupe filmove pravila je trošak od oko 1.5 milion KM godišnje.

Kada su u pitanju odnosi s dobavljačima, obavljen je razgovor s više od 20 dobavljača o neometanom nastavku isporučivanja robe i nastavku plaćanja obaveza Kliničkog centra prema prioritetima i to u skladu s kriterijumima medicinskog značaja robe, visine duga i roka otplate. Takođe, uz izuzetan doprinos službi za ekonomske i pravne poslove, raskinuta su tri po Klinički centar vrlo štetna ugovora o javnim nabavkama medicinske i nemedicinske opreme.
Pregovori s dva dobavljača od velikog značaja za Klinički centar doprinijeli su povlačenju dvije tužbe protiv Kliničkog centra Banjaluka i vansudskim poravnanjem, pri čemu su tužioci pristali na plaćanje dosadašnjih sudskih troškova.
Intenzivno se radi i na rješavanju pitanja dugovanja prema preduzećima „Vodovod“ a.d. Banjaluka i „Elektroprivreda Republike Srpske“, a u zajedničkom interesu što manjeg finansijskog opterećenja Kliničkog centra, kako bi Klinički centar u budućnosti mogao redovno da isplaćuje svoje tekuće obaveze i nagomilana dugovanja. S preduzećem „Vodovod“ trenutno se radi na usaglašavanju uslova reprograma, dok su svi uslovi reprograma dugovanja za električnu energiju dogovoreni i čeka se službeno odobrenje „Elektroprivrede Republike Srpske“, s kojom je takođe dogovoreno da se za buduću naplatu isporuke električne energije usklade tarife za sve tri lokacije Kliničkog centra.
S partnerima je takođe dogovoreno postavljanje mjernih uređaja (za struju, vodu itd.) u prostorima koje Klinički centar iznajmljuje trećim licima, a kako bi se kontrolisali troškovi koje stvaraju zakupci prostora, a koje snosi Klinički centar Banjaluka.

Pored navedenih mjera, svakodnevno su u toku interne procedure revizije poslovanja Kliničkog centra, a čeka se i na rezultate revizije komercijalnog revizora. Nakon zatražene informacije o planiranom terminu revizije poslovanja Kliničkog centra, Služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske obavijestila je rukovodstvo da Klinički centar Banjaluka nije u planu za redovnu reviziju u 2013. godini. S obzirom na potrebu sticanja preciznijeg uvida u stanje i poslovanje Kliničkog centra Banja Luka, rukovodstvo Kliničkog centra u narednom će periodu, a u skladu s predviđenom procedurom, razgovarati s nadležnim institucijama o mogućnostima iniciranja vanredne revizije u Kliničkom centru, koja bi u značajnoj mjeri pomogla u analizi stanja i odlučivanju o daljim mjerama stabilizacije i razvoja Kliničkog centra Banjaluka.

Četiri vrhunska stručnjaka vraćaju se u Klinički centar Banja Luka kako bi dodatno osnažili ljekarski tim i zajedno s kolegama pružili pacijentima najbolju zdravstvenu zaštitu. Rukovodstvo Kliničkog centra do sada je postiglo dogovor o povratku dr Aleksandra Lazarevića, dr Stevana Bajića, dr Milene Brkić i dr Diane Zorić.
„Ideja je da se najbolji banjalučki ljekari vrate u svoj banjalučki Klinički centar, da se dodatno poboljša zdravstvena zaštita i poveća povjerenje u Klinički centar Banjaluka, te da izgradimo ono što nam je svima cilj – Klinički centar Banja Luka kao referentnu ustanovu za cijelu Republiku Srpsku,“ rekao je dr Duško Račić, VD generalnog direktora Kliničkog centra Banja Luka.
Prof. dr sc. med. Aleksandar Lazarević, subspecijalista kardiologije i začetnik interventne kardiologije u Republici Srpskoj, u Kliničkom centru radio je 17 godina, do 2008. godine kada je napustio najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj s pozicije načelnika Klinike za kardiovaskularne bolesti i počeo rad u svojoj privatnoj ordinaciji. U Klinički centar Banja Luka se vraća od oktobra ove godine. „Vraćam se zbog svojih pacijenata, a drugi važan razlog je rukovodstvo Kliničkog centra Banja Luka , na čelu s dr Račićem i dr Goronjom, koji su mi zaista poslali jednu iskrenu poruku da se vratim i ja sam to prihvatio. Bitno je da napravimo dobar tim. Mi nemamo bolji Klinički centar, ovo je naš jedini Klinički centar. Sad je došao momenat da nešto napravimo i odluku sam donio baš zbog iskrenog i otvorenog odnosa sadašnjeg rukovodstva,“ rekao je dr Aleksandar Lazarević. Dr Stevan Bajić, pedijatar-kardiolog radio je u Kliničkom centru više od 16 godina nakon čega je 2011. godine napustio Klinički centar Banja Luka  s tadašnje pozicije nečelnika Klinike za dječije bolestii i otišao da radi u Sloveniju. Dr Bajić početkom juna ove godine vratio se u Klinički centar Banjaluka kao jedini specijalista pedijatrijske kardiologije u ovoj ustanovi.

„Ideja je da se pomogne pacijentima i Kliničkom centru, gdje smo stasali. Ja se zaista zahvaljujem rukovodstvu na jednom pozivu koji je bio daleko više od kurtoaznog. Cilj je da nastavimo tamo gdje smo započeli, da podignemo nivo zdravstvene zaštite u oblasti pedijatrije i pedijatrijske kardiologije na još viši,“ rekao je dr Stevan Bajić.
Dr Diana Zorić, specijalista psihijatrije radila je u Kliničkom centru Banjaluka 16 godina do 2011. godine. Na Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Banjaluka vratila se početkom juna kao jedini licencirani terapeut za bihevioralnu terapiju u Republici Srpskoj.

„Prije svega, u mladim perspektivnim ljudima koji čine tim rukovodstva Kliničkog centra vidjela sam snagu i volju da se u ovim teškim vremenima suoče s velikim izazovima. Pored toga, naša dugogodišnja saradnja koja je zasnovana na povjerenju dala mi je motivaciju da se priključim timu Kliničkog centra Banjaluka,“ rekla je dr Diana Zorić.
Dr Milena Brkić, subspecijalista-endokrinolog u Kliničkom centru Banjaluka radila je od 1998. do juna 2012. godine, kada je napustila Klinički centar i započela privatnu praksu. Dr Brkić u Klinički centar Banjaluka dolazi od 01. juna 2013. godine jednom sedmično da ordinira. Rukovodstvo Kliničkog centra Banjaluka od preuzimanja dužnosti počelo je pregovore o povratku s najboljim banjalučkim ljekarima, a razgovori će biti obavljeni sa svim vrhunskim medicinskim stručnjacima koji su u prethodnom periodu napustili Klinički centar Banja Luka.

Predsjednik Udruženja nosilaca ordena viteza legije časti (SMLH)  za department Loara, pukovnik Žan – Klod Riberon sa svojim kolegama, nosiocima ordena Legije Časti za zasluge kojima su zadužili svoju zemlju Francusku,  je danas, u utorak 28. maja 2013. godine posjeto Klinički centar Banja Luka  i tom prilikom svečano uručio devet električnih kreveta.

Kreveti će se koristiti u Dnevnoj hematološkoj bolnici Klinike za unutrašnje bolesti i tako će se pacijentima, koji u Dnevnoj bolnici primaju terapiju, obezbijediti najbolji mogući uslovi.

21. maja 2013. godine na redovnu kontrolu nakon ugradnje pejsmejkera u januaru 2012. godine došao je Dragoljub Galić. To nije ništa neuobičajno da nije riječ o našem najstarijem pacijentu. Naime, Dragoljub Galić je rođen 12. oktobra 1909. godine i treći slučaj je u svijetu kojem je implantiran trajni elektrostimulator srca u tim godinama. Galić Dragoljub je primljen u našu ustanovu zbog ekstremne bradikardije sa srčanom frekvencijom oko 25 otkucaja u minuti, te mu je nakon preoperativne obrade implantiran pejsmejker. Operaciju koja je protekla bez komplikacija izveo je tim mr sc. med. dr Borisa Goronje u januaru 2012. godine. Vidno raspoležen, u pratnji unuka Veselka Galića, veselo je pozdravljao medicinsko osoblje i pacijente koji su se u tom trenutku prolazili pored njega. Nakon redovne kontrole kojom je utvrđeno da je stanje pacijenta više nego zadovoljavajuće naš najstariji pacijent popio je kafu sa VD Generalnim direktorom Duškom Račićem i ostalim osobljem iz Kabineta generalnog direktora. Dragoljub Galić podsjetio se svoje mladosti, Prvog i Drugog svjetskog rata i slinih stradanja naroda sa ovih prostora. Sjeća se Banja Luke i njenih starih ulica koje nisu bile asfaltirane, ljudi koji su teže živjeli nego danas, a bili solidarniji jedni prema drugima. Najbolnije mu je u životu što je nadživio svojih petoro djece od ukupno sedmoro, ali su tu unčad i praunučad koja su mu davala snagu da izdrži velike emotivne gubitke. Dragoljub Galić živi u selu Goleši, a nakon operacije, normalno i bez teškoća obavlja sve poslove oko kuće . Nema posebnog savjeta za dugovječnost osim psihičke snage koju moramo da nosimo svi u sebi kako bi prebrodili sve nedaće koje život nosi sa sobom.