Monthly Archives: July 2014

U Klinici za ginekologiju i akušerstvo rođena 21 beba

200x113-..-images-images_news-bebe U Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banjaluka rođena je 21 beba u protekla 24 časa. „Nažalost ovo nije česta pojava i mi bi smo voljeli da se ovako lijepe stvari događaju mnogo češće jer se u prosjeku rodi deset beba dnevno. Na godišnjem nivou rodi se oko 3000 do 3200 beba u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banjaluka. U proteklih šest mjeseci rođeno je1600 beba što je u odnosu na prošlu godinu za isti period više,   kad je rođeno 1400 beba. Postoje mjeseci kada se rađa više beba, kao što je u septembru -oktobru koje mi od milja zovemo zimske bebe. Ove godine smo imali i jedne trojke” rekao je šef porodilišta Klinike za ginekologiju i akušerstvo prof. dr Nebojša Jovanić.

10/07/2014|

Posjeta generalnog konzula Vlade Republike Srbije u Republici Srpskoj Kliničkom centru Banjaluka

 200x113-..-images-images_news-konzulKlinički centar Banjaluka je posjetio generalni konzul Republike Srbije u Republici Srpskoj gospodin Vladimir Nikolić. Tom prilikom se sastao sa članovima poslovodstva i razgovarao o važnosti saradnje i veza između zdravstvenih radnika Kliničkog centra Banjaluka i zdravstvenih ustanova u Srbiji. Ovu posjetu Kliničkom centru Banjaluka iskoristio je prije svega da iskaže svoju svjesnost o važnosti postojanja naše ustanove i da ponudi sve svoje resurse kako bi komunikacija između medicinskog osoblja, sa obe strane, bila još bolja i efikasnija. Generalni konzul Vlade Republike Srbije u Republici Srpskoj gospodin Vladimir Nikolić izrazio je svoje divljenje, predanosti pozivu naših ljekara što je uočio kroz komunikaciju sa njima u prethodnim posjetama Kliničkom centru Banjaluka. Razgovaralo se o saradnji ljekara na edukaciji i osposobljavanju mladog kadra, povjerenju pacijenata, te neraskidivoj vezi zdravstvenih ustanova Republike Srbije i Kliničkog centra Banjaluka. Klinički centar Banjaluka, stub zdravstvenog sistema Republike Srpske, zahvaljujući naporima svih zaposlenih, svakodnevno stvara još bolje uslove za najteže pacijente, zajednički je zaključak.

10/07/2014|

Pomoć radnicima ugroženim poplavama

poplave Klinički centar Banjaluka, u saradnji sa Sindikalnim organizacijama je organizovao  humanitarnu akciju za pomoć radnicima čiji su stambeni objekti uništeni poplavama. Zaposleni u Kliničkom centra Banjaluka su kao i do sada pokazali humanost i razumijevanje prema svojim kolegama kojima je pomoć neophodna. Formirana je komisija za evidenciju podataka svih zaposlenih kojima je stambeni prostor poplavljen uz saglasnost poslovodstva Kliničkog centar Banjaluka i Sindikalnih organizacija. Prikupljaju se i evidentiraju novčana sredstva koja će se rasporediti  na 92 poplavom ugrožena radnika.  Radnici Službe tehničkih djeltnosti Kliničkog centra Banjaluka su pružili maksimalnu podršku u saniranju materijalne štete stambenih objekata naših zaposlenih. U toku i poslije radnog vremena marljivo su pomagali kolegama i pružali im podršku u prevazilaženju problema koji im se sticajem nesrećnih okolnosti dogodio. Do sada su primili 25 zahtjeva radnika  za saniranje materijalne štete, a popravili pet objekata.  Angažovanjem i učešćem u humanitarnoj akciji, Klinički centar Banjaluka je pokazao da je ustanova dobrih i humanih ljudi.

09/07/2014|

Više o virusu Zapadnog Nila

 200x113-..-images-images_news-komaracVirus Zapadnog Nila spada u grupu virusa Flaviviridiae, a prenosi se na ljude ugrizom zaraženog komarca. Kod infekcije virusom Zapadnog Nila simptoma često nema, ali mogu se javiti i teški simptomi poput encefalitisa (upala mozga) ili meningitisa (upala ovojnica mozga (meninga) i kičmene moždine). Otprilike 80 posto zaraženih osoba nema nikakvih simptoma, što se posebno odnosi na ljude koji žive u područjima gdje se zaraza virusom Zapadnog Nila učestalo javlja. Do 20 posto inficiranih ima blage simptome slične gripi kao što su povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, uz mogućnost pojave povećanih limfnih čvorova, te kožnog osipa na prsima, trbuhu i leđima.

08/07/2014|

Urađen složeni hirurški zahvat u Klinici za vaskularnu hirurgiju

 200x113-..-images-images_news-kecaHirurški tim ljekara Klinike za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Banjaluka je prvi put samostalno uradio složeni operativni zahvat  tj. rekonstrukciju potključne arterije zbog kompresije prekobrojnim vratnim rebrom. Riječ je o složenom hirurškom  zahvatu koji se izvodi samo u zdravstvenim ustanovama najvišeg ranga. Operativna procedura je podrazumijevala odstranjivanje prekobrojnog vratnog rebra koje je dovelo do nastanka trombozirane aneurizme potključne arterije i naglog prekida arterijske cirkulacije desne ruke pacijentice. Postojanje kompresije na krvne sudove i nerve između ključne kosti i prvog rebra naziva se  sindrom gornjeg torakalnog otvora ili skraćeno  TOS sindrom. Najčešći uzroci pojave TOS sindroma su prekobrojno vratno rebro, anomalije mišića i ligamenata, ožiljci nastali nakon srastanja preloma ključne kosti i prvog rebra kao i tumorski procesi pomenute regije. Pacijentica je hospitalizovana u Klinici za vaskularnu hirurgiju zbog akutne ishemije desne ruke koja se manifestovala pothlađenošću, odsutnošću pulseva i slabijom snagom u desnoj ruci. U toku dijagnostičke obrade konstatovana je tromboza na prelasku subklavijalne u brahijalnu arteriju, aneurizma subklavijalne arterije, te postojanje prekobrojnog vratnog rebra. Operativni zahvat se sastojao u resekciji aneurizme sa interpozicijom sintetskog grafta i resekciji vratnog rebra. Kontrolna MSCT – angiografija pokazala je protočan sintetski graft, te i dalje prisutnu trombozu na prelasku aksilarne u brahijalnu arteriju. S obzirom da pacijentica navodi subjektivno poboljšanje, te da je ruka funkcionalna, konzilijarno je donesena odluka da se trenutno odustane od dodatne revaskularizacije bez obzira na odsutnost perifernih pulseva, a eventualna dodatna reavskularizacija desne ruke indikovana je u slučaju pogoršanja kliničkog nalaza. Složeni operativni zahvat uradili su: dr Milanko Maksić, subspecijalista vaskularne hirurgije, dr  Vladimir Keča i dr Tatjana Šutilović specijalizanti opšte hirurgije, dr Ljubiša Tomić specijalista anestezije,  instrumentarka Danka Kljajić i Mladen Peulja, anestetičar.

07/07/2014|

Za ljekare Klinike za traumatologiju odmora nema

200x113-..-images-images_news-traumatologijaLjekariKlinika za traumatologiju Klinčkog centra Banjaluka od 2009. godine djeluje kao samostalna organizaciona jedinica. Za ljekare Klinike za traumatologiju odmora nema jer oni zbrinjavaju sve pacijente sa teškim povredama i lomovima ekstremiteta i kičme. U okviru Klinike za traumatologiju postoji Spinalni centar u kojem se zbrinjavaju pacijenti sa najsloženijim povredama kičme, i lokomotornog sistema.  Liječi se i zbrinjava sva degenerativna problematika, od one sa kojom se pacijenti rađaju do stanja koja nastaju zbog starosti gdje se rade ugradnje vještačkih kukova i ostalog implantacionog materijala. Klinika za traumatologiju u svom sastavu ima Spinalni odjel i Opštu traumatologiju. U toku 2013. godine urađeno je 690 redovnih i 276 hitnih operativnih zahvata, te 11 241 ambulantni pregled. U istom periodu urađeno je 278 ultrazvučnih pregleda (ultrazvučni skrining dječijih kukova metodom po Grafu, te ultrazvučni pregledi lokomotornog sistema).U prvom kvartalu 2014. godine urađena su 154 redovna i 73 hitna operativna zahvata, a u istom periodu obavljen je 2 621 ambulantni pregled. Ljekari su do sada uradili 159 operativnih intervencija metodom Ilizarova.

Riječ je o metodi koja je dobila ime po Gavrilu Abramoviču Ilizarovu koji je konstruisao aparat i implementirao njegovu primjenu kod teških otvorenih i zatvorenih preloma, nesraslih preloma, defekata kostiju, koštanih infekcija, urođenih deformiteta kostiju, produženja kostiju i drugih koštanih deformiteta. Do sada je najviše operisano pseudoartroza i defekata kostiju, a tokom 2010. godine, prvi put u Kliničkom centru  Banjaluka je urađena najkompleksnija operacija kojom je saniran deformitet i urađeno produžavanje potkoljenice u dužini od 7,5cm kod pacijenta sa Ahondroplazijom (urođeno oboljenje koje je načešći uzrok patuljastog rasta). Operaciju je uradio dr Marinko Domuzin, specijalista ortopedije uz asistenciju dr Milorada Marana, dr Darija Kalacuna, dr Sanjina Perišića i uz instrumentaciju Gorana Tomaševića. Anesteziološku ekipu su vodili dr Slobodanka Todorović i dr Dragan Milošević, te Boško Dragišić, anestetičar . Tokom 2011. godine uspješno je operisan deformitet sabljaste tibije, a 2012. godine je saniran deformitet potkoljenice uz produženje od 7 cm u istom aktu kod dječaka zbog bolesti nedostatka vitamina D, rezistentnog rahitisa. Početkom 2014. godine istom pacijentu je operisan deformitet natkoljenice uz produženje od 7,5 cm. Operativni zahvat je uradio dr Marinko Domuzin uz asistenciju dr Milorada Marana, dr Vladana Tomanića i instrumentaciju Gorana Tomaševića. Anesteziološku ekipu je vodio dr Dragan Milošević i Ljubinka Dvorančić, anestetičarka. Kod tri pacijenta je u zadnja dva mjeseca urađena resekcija pseudoartroze i nadoknada defekta od 5, 4 i 3,5 cm u istom operativnom aktu. Nakon operacije se provodi rana rehabilitacija pod nadzorom dr Jadranke Nuić Skenderija čime se izbjegnu kontrakture i hipotrofija muskulature koje se mogu javiti nakon svakog operativnog zahvata na ekstremitetim, a prosječna dužina  nošenja aparata je tri do četiri mjeseca zavisno o vrsti operativnog zahvata. Metoda se u Kliničkom centru Banjaluka počela koristiti tokom 1992. godine posjetom prof. dr V.I. Ševcova, učenika prof. Ilizarova, a prve samostalne operacije je uradio dr Predrag Grubor. Tokom 2000. godine u rad se uključuje dr Marinko Domuzin koji je osam godina kasnije prošao specijalnu edukaciju u Kruganu, Institutu Ilizarova.  Nakon toga, zajedno sa kolegom dr Miloradom Maranom radi vrlo komleksne operativne zahvate koji do tada nisu rađeni u Kliničkom centru Banjaluka.

05/07/2014|

Posjeta Udruženja građana “Oculoplast” Banjaluka Kliničkom centru Banjaluka

oculoplastPredstavnici Udruženja građana “Oculoplast” Banjaluka posjetili su Klinički centar Banjaluka i tom prilikom se sastali sa v.d. direktorom Kliničkog centra Banjaluka prof.dr Mirkom Stanetićem. Razgovarili su o djelatnosti pružanja usluga pacijentima sa problemima očne protetike i okuloplastične hirurgije. U skladu sa dogovorom sa Upravnim odborom Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Klinički centar Banjaluka će podnijeti zahtjev za proširenje djelatnosti pružanja usluga pacijentima sa problemima očne protetike i okuloplastične hirurgije.

05/07/2014|

Posjeta udruženja pacijenata Kliničkom centru Banjaluka

 nata4. jula 2014. godine udruženja pacijenata su posjetila Klinički centar Banjaluka i održala sastanak sa v.d. generalnim direktorom Kliničkog centra Banjaluka prof. dr Mirkom Stanetićem. Na sastanku su prisustvovali Aleksandra Gordić, Svjetlanović Mirjana i Stojan Jerković,  iz Udruženja „Snaga”, Ališa Zlatko iz Udrženja u osnivanju “Osmjeh”, Azra Ikalović iz Udruženja „Iskra”, Lidija Dodeva-Ristić, Nikić Renata i Veselinović Vladimir.  Teme sastanka su bile poboljšanje ophođenja zdravstvenih radnika prema pacijentima, snabdijevnost Apoteke Kliničkog centra Banjaluka, ,razvijanje novih ideja kako bi se poboljšala komunikacija između pacijenata i zdravstvenih radnika, te laboratorijske usluge. Nakon iznošenja problema došlo se prijedloga rješenja na obostrano zadovoljstvo.

04/07/2014|

Posjeta EUFOR-a Kliničkom centru Banjaluka

 eufor4. jula 2014. godine Klinički centar Banjaluka posjetili su predstavnici EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Cilj njihove posjete je obilazak Kliničkog centra Banjaluka i upoznavanje sa radom i kapacitetima najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.  EUFOR je potpisao memorandum sa svim bolnicima u Bosni i Hercegovini, uključujući i Klinički centar Banjaluka o pravovremenom liječenju zaposlenih u EUFOR-u. Predstavnike EUFOR-a je primio v.d. generalnog direktora prof. dr Mirko Stanetić koji je naglasio da su vrata Kliničkog centra Banjaluka uvijek otvorena za svakog kome je naša pomoć potrebna. „Osposobljeni smo za zbrinjavanje najhitnih slučajeva, velikih trauma, kardioloških problema, a intenzivne njege u Kliničkom centru Banjaluka rade punom parom. Klinika za traumatologiju i Zavod za radiologiju rade na veoma visokom nivou,”rekao je v.d. generalnog direktora prof. dr Mirko Stanetić. Nakon razgovora, predstavnici EUFOR-a zajedno sa pomoćnikom direktora za medicinske poslove prim. dr sc. med. Jadrankom Vidović obišli Službu intenzivne medicine i Kliniku za kardiologiju.

04/07/2014|

Posjeta Kliničkom centru Banjaluka

 min2. jula 2014. godine  Klinički centar Banjaluka posjetio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dr Dragan Bogdanić, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Darko Tomaš zajedno sa delegacijom osiguravajuće kuće DAK Gesundheit u sastavu gospodina Ralfa Fišera, člana menadžmenta DAK-a Gesundheit, gospodina Milorada Pajovića koji radi u centrali DAK-a Gesundheit u Hamburgu i gospodina Dragana Baraća, savjetnika Upravnog odbora DAK Gesundheit  koji je zadužen za jugoistočnu Evropu. Zajedno sa v.d. direktorom prof. dr Mirkom Stanetićem su obišli Zavod za radiologiju i Salu za kataterizaciju srca Klinike za kardiovaskularne bolesti. Cilj ove posjete je unaprijeđenje  saradnje između Fonda zdravstvenog sistema sa naše strane i zdravstvenog sistema Njemačke, te poboljšanje položaja našeg osiguranika gdje god da se nalazi.

02/07/2014|